U ranim jutarnjim časovima 6. oktobra, po prvi put u svojoj dugoj istoriji, američki borbeni avioni F-15C Eagle sleteli su na tlo Ukrajine. Avioni pripadaju 194. lovačkoj eskadrili, 144 lovačkog vinga iz baze Vazduhoplovne nacionalne garde Fresno u Kaliforniji. Eagle-si su dočekani u bazi Starokostiantiniv, koja je smeštena zapadno od Kijeva.

Reč je o bazi koja je sedište 7. taktičke avijacijske brigade sa koje su redovno od 2014. godine na zadatke ka ratom zahvaćenom istoku zemlje poletali taktički izviđački avioni Su-24MR. Ovoga puta, povod za poletanje iz ove i mnogih drugih širom zemlje biće multinacionalna vojna vežba „Clear Sky-2018“, u kojoj učestvuje 950 vojnika iz 9 zemalja. Avionima F-15 u vazduhu će se pridružiti pored 30 ukrajinski aviona (MiG-29, Su-24 i Su-27) i američki C-130J Super Hercules koji će sletati i poletati iz baze Vinitsia.

Veliku ulogu u ovoj vežbi očekivano je uzela i Poljska koja pored dobrih odnosa među NATO članicama gaji i dobre odnose sa Ukrajinom, posebno od momenta zaoštrenih odnosa sa Ruskom Federacijom. Iz njene baze Povic poletaće američki tankeri KC-135.

Dodatna podrška biće i KC-135 iz britanske baze Mildenhall, dok će iz baze Lakenheath učestvovati američki F-15D iz 48. lovačkog vinga. Takođe, ne treba zaboraviti da se dodatnih pet američkih tankera KC-135 nalazi na međunarodnom aerodromu Danilo Halitski koji su tu od 7. juna.

Priliku za uvežbavanje imaće i bespilotne letelice MQ-9 Reaper koje su nedavno počele da operišu iz poljske baze Miroslavic. Podršku će pružiti i druge zemlje poput: Belgije, Holandije, Rumunije, Estonije i Danske. Glavni fokus ove vežbe koja je zvanično počela juče i koja će trajati narednih 12 dana, biće uvežbavanje napada po kopnenim ciljevima, odnosno bliska vazdušna podrška. Pored toga, vršiće se simulacije evakuacija iz vazduha, kao i odbrana od sajber napada.

Intenzivna saradnja Ukrajine sa NATO članicama

Kako je Američko ratno vazduhoplovstvo navelo u svom saopštenju, cilj vežbe je unapređenje regionalne operabilnosti u cilju obezbeđivanja vazdušnog suverniteta i promocije bezbednosti. Od momenta građanskog rata u Ukrajini i ruskog prisajedinjenja Krima, Kijev i Vašington inteziviraju svoju saradnju.

Čini se da je ona poseban epilog dobila dolaskom Donalda Trampa na vlast koji je najpre odobrio isporuku 210 sofisticiranih protivoklopnih sistema FGM-148 Javelin, a koje je prethodni predsednik Barak Obama odbijao da pošalje, smatrajući da bi to moglo da izazove dodatne i nepotrebne tenzije sa Rusijom.

Sletanje američkog aviona F-15C Eagle u Ukrajinu (foto: USAF)

Poslednja u nizu saradnji je odluka Departmenta za odbranu da izdvoji 200 miliona dolara za unapređenje odbrambenih kapaciteta Ukrajine. Time se ukupno izdvajanje za Ukrajinu od 2014. godine popelo na milijardu dolara. Poslednjih 200 miliona dolara, koji su odobreni samo nekoliko dana nakon susreta Trampa i Putina u Helsinkiju, biće iskorišćeni za razne programe obuka, jačanje telekomunikacionih sistema, unapređenje mobilnosti, za obezbeđivanje opreme za noćno osmatranje itd.

Iako Ukrajina nije članica NATO, njihova kooperacija datira od 1994. Poslednjih nekoliko godina, od momenta zaoštravanja odnosa između zapadnih zemalja i Rusije ta saradnja je daleko veća. Niz vazduhoplovnih i drugih vežbi sa Ukrajinom, kao i pomoć od strane SAD imaju za cilj da ojačaju prisustvo na istoku Evrope, odnosno u blizini granice sa Rusijom, vršeći tako pritisak na nju u cilju sprečavanja pomaganja pobunjenika u Donbasu. Posebno goruće pitanje je Krim, kojeg zapadne zemlje tretiraju kao sastavni deo Ukrajine.

Kategorije:Odbrana

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *