Američko ministarstvo odbrane objavilo je 31. marta da je ugovor vredan 512 miliona dolara za izradu 8 aviona F-16 Block 70 (još poznate i kao F-16V) dodeljen kompaniji Lokid-Martin.

Bugarska je 2019. godine potpisala ugovor za nabavku 8 najmodernijih F-16, ali je predsednik Rumen Radev stavio veto na nabavku, da bi konačno bugarski parlament proglasio ovu odluku neustavnom.

Ugovor, vredan 1.67 milijardi dolara obuhvata pored pomenutih 8 letelica – i to 6 jednoseda i 2 dvoseda – određenu količinu rezervnih delova, naoružanja i opremu za rukovanje vazduhoplovima na zemlji.

Prve isporuke novih višenamenskih borbenih aviona očekuju se krajem 2023. ili početkom 2024. godine

Bugarska je na taj način rešila dugogodišnje pitanje nabavke novih višenamenskih aviona. Ovo pitanje aktuelno je već više od jedne decenije u bugarskoj javnosti, neretko se pretvarajući u pravu farsu.

Prve isporuke novih višenamenskih borbenih aviona očekuju se krajem 2023. ili početkom 2024. godine. Bugarski piloti proći će obuku u SAD čim dvosede varijante bugarskih Block 70 budu kompletirane, što se očekuje u decembru 2022.

Bugarski MiG-29A na poletanju (foto: Spangdahlemairbase.com)

Nastavak modernizacije istočnog krila NATO-a

Nabavka aviona F-16 Block 70 za RV Bugarske deo je modernizacije vazduhoplovne komponente istočnih članica NATO pakta, koje je započeto još polovinom prošle decenije češkom i mađarskom nabavkom aviona JAS39 Gripen.

Poljska je zadržala u upotrebi po dve eskadrile aviona MiG-29A/UB i Su-22M4/UM3K

Nakon toga usledila je poljska nabavka aviona F-16 Block 52+ i isporuke u periodu od 2006 do 2008. Međutim, za razliku od Češke i Mađarske koje su svoje sovjetske lovce (konkretno MiG-21MF u slučaju češke i MiG-29A u slučaju mađarske) izbacile iz službe nakon uvođenja modernih zapadnih letelica, Poljska je zadržala u upotrebi po dve eskadrile aviona MiG-29A/UB i Su-22M4/UM3K.

Uz Poljsku, na početku druge decenije samo još četri zemlje-članice NATO pakta- koristile su lovce proizvedene u SSSR i to Hrvatska sa malom količinom MIG-21bis/UM i Slovačka i Bugarska sa avionima MiG-29A/UB. Pored njih, ne treba zaboraviti i Rumuniju sa velikim brojem lokalno modernizovanih MiG-21MF/UM, poznatim u javnosti kao MiG-21LanceR.

Avioni F-16C/D Block 52+ iz redova RV Poljske (foto: Filip Modrzejevski)

NATO pakt kao i svaka vojna alijansa teži standardizaciji svojih snaga pa shodno tome nije čudno intenzivno lobiranje u prethodnih deset i više godina da se starije sovjetske letelice zamene novijim, zapadnog porekla.

U načelu, avion F-16 se može smatrati standardnim lovcem NATO pakta, s obzirom da ga koristi najviše zemalja članica. Ipak, nabavka aviona JAS39 Gripen za Mađarsku i Češku pokazuju da to nije nužno slučaj, dok se Gripen dugo vremena pominjao i kao konačno rešenje za RV Bugarske.

Na kraju, rumunska nabavka bivših portugalskih F-16AM/BM, kao i potpisivanje ugovora između Slovačke i SAD o nabavci F-16 Block 70 i tradicionalno jak lobi Lokid-Martina prevagnuli su da se i Bugarska priključi klubu zemalja koje će nabavljati najnoviju varijantu aviona F-16.

F-16 se može smatrati standardnim lovcem NATO pakta, s obzirom da ga koristi najviše zemalja članica

Shodno ovome, može se sa sigurnošću reći, da će nakon isporuke dodatnih polovnih aviona F-16 Rumuniji, te isporuke novih letelica Bugarskoj i Slovačkoj i imajući u vidu nabavku aviona F-35A za RV Poljske kojim se menja starija sovjetska tehnika, Hrvatska verovatno ostati jedina članica NATO pakta koja će posle 2025. godine koristiti sovjetske lovce. Pod uslovom da avioni MiG-21 izdrže do tada ili da se situacija u pravcu potencijalne hrvatske nabavke polovnih izraelskih F-16, koju je zabranio američki kongres, ne promeni.

Avion F-16AM iz redova RV Rumunije (foto: Marco Papa)

Kao što je rečeno, bugarska nabavka aviona F-16 stavlja tačku na dugogodišnje špekulacije o budućnosti lovačke komponente RV te zemlje i predstavlja umnogome zaokruživanje procesa u kome se uvodi standardna zapadna vojna oprema u oružane snage bivših zemalja Varšavskog pakta.

Hrvatska će verovatno ostati jedina članica NATO pakta koja će posle 2025. godine koristiti sovjetske lovce

Tako će ceo istočni ,,granični“ deo NATO pakta – od Poljske, preko Slovačke, Rumunije i Bugarske biti naoružan avionima F-16, čineći ih tako vojno i logistički kompatibilnim sa zemljama kao što su Danska, Norveška, Belgija, Holandija, Portugal, Grčka i Turska koje ovaj avion koriste već duži niz decenija.

Shodno ovom trendu možemo očekivati i dodatne nabavke aviona F-16 u nekoj budućnosti od strane i Bugarske i Slovačke, a verovatno i Rumunije, uprkos pričama o potencijalnoj nabavci F-35A u godinama posle 2025.

Ovom nabavkom RV Bugarske definitivno ulazi u novu tehnološku eru

Period posle 2025. je takođe kritičan jer predstavlja istek drugog desetogodišnjeg perioda lizinga aviona JAS39 za Češku (2024. godine) i Mađarsku (2025. godine). Stoga, ako se trend proširenja Lokid-Martinovih kupaca nastavi, može očekivati možda i zamena švedskog lovca avionima F-16 Block 70.

Ovom nabavkom RV Bugarske definitivno ulazi u novu tehnološku eru i okreće se polako ka zapadnoj opremi posle više od 75 godina korišćenja sovjetske vazduhoplovne mlazne tehnike. Međutim, da li će san o modernom bugarskom ratnom vazduhoplovstvu potpuno integrisanom u NATO pakt pokleknuti pred korupcijom i političkim igrama kao i mnogi drugi planovi u proteklim decenijama, ostaje da se vidi.

Kategorije:Odbrana

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *