Sjedinjene Američke Države isporučile su Ukrajini protivoklopne vođene sisteme FGM-148 Javelin, nakon što je 1. marta State Department odobrio isporuku  vrednu 47 miliona dolara.  Ova vest dolazi svega mesec dana nakon što je Global Defence objavio tekst u kojem je najavio slanje Javelina u Ukrajinu. 

C-17 Američkog ratnog vazduhoplovstva na međunarodnom aerodormu Borispil u Kijevu, za koji se veruje da je isporučio Javeline (foto: Defence Blog)

Informacija o isporuci objavljena je prvi put 30. aprila, međutim, par dana kasnije se ispostavilo da su oni u Ukrajinu stigli nekoliko nedelja pre nego što je zvanično objavljeno.  Ukrajinski predsednik  Petro Porošenko zahvalio se SAD na isporuci naglasivši da će  Javelini pojačati odbrambene potencijale i odvratiti rusku agresiju.

Ukrajina bi po planu i programu treba da dobije 210 raketa i 39 komandno-lansirnih jedinica  (CLU), od čega 2 za rezervne delove. One će biti izvezene u Ukrajinu iz američkih rezervi, dok bi 39 CLU bilo isporučeno iz takozvanog Specijalnog odbrambenog fonda State Departmenta.

Da li je sve i koliko tačno isporučeno, nije poznato, kao ni to da li su vojnici krenuli sa obukom rukovanja ovim sofisticiranim sredstvom, koje do sada nije viđeno u njihovom naoružanju.  Neki lokalni mediji preneli su informaciju da je  poslat samo jedan deo koji se sada nalazi u Centru za obuku.

Još od početka krize na istoku Ukrajine 2014, vlasti u Kijevu konstantno su potencirale nabavku Javelina

Kada je reč o samom FGM-148 Javelin, treba napomenuti da on spada u lako prenosive protivoklopne sisteme srednjeg dometa čije rakete deluju po principu „ispali i zaboravi“. Što znači da nakon „zaključavanja“ cilja i aktiviranja rakete rukovalac ne mora da prati metu sve do njenog pogotka, kao što je to slučaj sa američkim BGM-71 TOW ili ruskim 9M133 kornet. Velika prednost je ta što se raketa može ispaliti i iz zatvorene prostorije, dok je mana ta što je maksimalni domet rakete starije verzije svega 2,5 km, za razliku od npr. TOW ili Korneta koji imaju do 5 km.

Još od početka krize na istoku Ukrajine 2014, kao i prisajedinjenja Krima Rusiji, vlasti u Kijevu konstantno su potencirale nabavku Javelina, posebno od momenta pada međunarodnog aerodroma u Donjecku 2015.godine.  Tadašnji američki predsednik Barak Obama oklevao je da stavi na snagu ovu isporuku smatrajući da bi slanje ovako sofisticirane tehnologije dovelo samo do pogoršanja situacije u Ukrajini.  Umesto toga SAD su se odlučile za blaži oblik pomoći slanjem vozila Hamvi, dronova za izviđanje RQ-11B Raven, radara za detektovanje artiljerijskih projektila, kao i za obuku i savetovanje vojnika.    

Administracija u Kijevu zajedno sa generalima trebala bi da bude svesna da ovi sistemi neće promeniti trenutnu sliku na terenu

Dolaskom Javelina, prvenstveno vlastima u Ukrajini, ispunila se dugo iščekivana želja. Međutim, administracija u Kijevu zajedno sa generalima trebala bi da bude svesna da ovi sistemi neće promeniti trenutnu sliku na terenu.

Lansiranje Javelina prilikom vojne vežbe (foto: ilustracija/HD Wallpapers)

Prvi razlog je taj što je Javelin defanzivno oružje, prema tome, naivno je poverovati da će njihovim posedovanjem Ukrajina povratiti izgubljene teritorije.  Takođe, najverovatnije Javelini neće ni biti upotrebljeni protiv pobunjenika, već će više služiti u svrhu odvraćanja od potencijalne “agresija Rusije”.

i stoprocentni učinak Javelina ne može preokrenuti rat u korist u Ukrajine

Kijev je isto tako svestan da koliko god tenkova i oklopnih vozila bude uništeno sa ovim sistemima, Moskva će preko granice pobunjenicima poslati nove, koji će nadomestiti izgubljeni broj. Tako da i stoprocentni učinak sa svega 210 Javelina ne može preokrenuti rat u korist u Ukrajine.

Ako je suditi prema nekim ranijim izjavama iz Kremlja, Rusija i na sam čin isporuke neće ostati bez odgovora, čime se otvara prostor za novo i intenzivnije naoružavanje pobunjenika na istoku Ukajine. Novi potezi američke i ruske strane mogli bi samo još više da rasplamsaju ovaj građanski rat u kojem je do sada stradalo 10 000 ljudi.

Ovakvog scenarija svesne su i mnoge zapadne zemlje, koje upravo iz tih razloga nisu bile zainteresovane za neko ozbiljnije naoružavanje Ukrajine. Svestan je toga bio i Obama, ali izgleda da se sada Tramp iz nekih svojih ličnih razloga odlučio za ovakav potez, bez razmišljanja o mogućim posledicama. 

Trampovo slanje Javelina u Ukrajinu i nedavni “vikend rat” u Siriji imaju istu poruku, koja nije upućena toliko Rusiji, koliko domaćem delu javnosti, koja ga optužuje da je uz pomoć Moskve došao na vlast.    

Kategorije:Analize

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *