Novi razgovori Moskve i Kijeva o kompromisu o statusu Ukrajine van NATO-a probudili su nadu danas da je ipak posle tri nedelje teških sukoba primirje možda na vidiku.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da pregovori postaju „realističniji“, dok je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao da postoji „neka nada za kompromis“.

Kremlj je saopštio da su strane razgovarale o statusu Ukrajine sličnom statusu Austrije ili Švedske, obe članice Evropske unije koje su van vojnog saveza NATO-a. Glavni ukrajinski pregovarač rekao je da će Kijevu dati obavezujuće međunarodne bezbednosne garancije kako bi sprečio buduće napade.

Tri nedelje nakon invazije, ruske trupe se nalaze na vratima Kijeva. Ukrajinski zvaničnici su ove nedelje izrazili nadu da bi rat mogao da se završi pre nego što se očekivalo.

„Sastanci se nastavljaju, pozicije tokom pregovora već zvuče realnije. Ali još je potrebno vreme da odluke budu u interesu Ukrajine“, rekao je Zelenski u video obraćanju preko noći.

Kasnije danas, on je rekao da se Ukrajinci moraju boriti da „brane našu državu, naš život, naš ukrajinski život“, ali je takođe naglasio pregovore za „pravedan, ali pošten mir za Ukrajinu, stvarne bezbednosne garancije koje će funkcionisati“.

Zelenski je u utorak rekao da bi Ukrajina mogla da prihvati međunarodne bezbednosne garancije koje nisu dostigle njen dugogodišnji cilj da se pridruži NATO-u, što se smatra velikim pomakom.

Držanje Ukrajine van zapadnog vojnog saveza bio je jedan od glavnih zahteva Rusije pre nego što je pokrenula ono što naziva „specijalnom operacijom“ za razoružavanje i „denacifikovanje“ Ukrajine.

„Pregovori nisu laki iz očiglednih razloga“, rekao je ruski Lavrov, „Ali ipak, postoji nada da se postigne kompromis.

„Sada se ozbiljno razgovara o neutralnom statusu uz, naravno, bezbednosne garancije“, rekao je Lavrov. „Postoje apsolutno konkretne formulacije koje su, po mom mišljenju, blizu saglasnosti.

Obe strane su u javnosti oslikavale samo široke obrise predloženog kompromisa.

Vladimir Medinski, glavni pregovarač Rusije, rekao je za državnu TV: „Ukrajina nudi austrijsku ili švedsku verziju neutralne demilitarizovane države, ali istovremeno i državu sa sopstvenom vojskom i mornaricom.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je o toj ideji rekao: „Ovo je varijanta o kojoj se trenutno razgovara i koja bi se zaista mogla posmatrati kao kompromis“.

Austrija i Švedska imaju male vojske opremljene za saradnju sa vojskama NATO-a. One su najveća od šest članica EU van NATO-a, uključujući i susednu Finsku, koja je odbačen kao model od strane Kijeva jer nudi nedovoljnu zaštitu.

Glavni ukrajinski mirovni pregovarač, pomoćnik Zelenskog Mihail Podoljak, opisao je model kao „rigidni sporazum sa nizom država garanta koje preuzimaju jasne zakonske obaveze za aktivno sprečavanje napada“.

Otpor Ukrajine na bojnom polju i zapadne sankcije koje su izolovale Rusiju od svetske ekonomije podigle su nadu Kijeva da će Moskva učiniti ustupke.

Iako Rusija već dugo poziva da se Ukrajina drži podalje od NATO-a, Kijev i njegovi saveznici kažu da je pravi cilj Moskve bio da svrgne prozapadne, izabrane lidere zemlje koju predsednik Vladimir Putin odbacuje kao veštačku državu.

Kategorije:Sukobi u svetu

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *