Konvoj egipatskih oklopnih vozila i tenkova uočen je na Sinaju u blizini Pojasa Gaze. Fotografija koje su objavili lokalni portali na arapskom jeziku otkrivaju veliki broj tenkova M60, kao i oklopna borbena vozila YPR-765. Razlog ovolikog gomilanja tehnike jesu pripreme za proširenje Sveopšte operacije Sinaj 2018. protiv Islamske države na Sinajskom poluostrvu. Sveopšta operacija Sinaj započela je u februaru ove godine, kao odgovor na teroristički napad Islamske države na džamiju Al Rawda.

Vlasti u Kairu obavestile su Izrael o slanju svojih vojnika duž Gaze, posebno blizu glavnog graničnog prelaza Rafa. Jačanje prisustva egipatske vojske dolazi nedelju dana nakon što je Hamas na svojoj strani poslao nekoliko stotina vojnika ka granici sa Egiptom kako bi sprečio upad Islamske države (ID) na svoju teritoriju.

Kolona egipatskih oklopnih vozila YPR-756 blizu Gaze

Sinajskoj poloustrvo decenijama je zadavalo glavobolju egipatskim vlastima. Prve pobune u 20. veku pokretala su lokalna Beduinska plemena koja su koristila veoma nepristupačan teren kao svoja uporišta. Česti napadi na vladine snage i bezakonje koje je vladalo, otežavalo je vlastima da uspostave kontrolu nad ovom teritorijom. Tokom vladavine dugogodišnjeg predsednika Hosnija Mubaraka situacija je bila delimično stavljena pod kontrolu.

Svrgavanje Mubaraka sa vlasti lokalna plemena na Sinaju iskoristila su za pokretanje tradicionalnih pobuna koja su se uglavnom ogledala u vidu napada na vojne kontrolne punktove. Dolaskom Muhameda Morsija na vlast 2011. Kairo je pokušao kroz dve operacije „Orao“ 2011. i „Sinaj“ 2012. da povrati zakon na ovoj teritoriji, međutim, kao i do tada bezuspešno.

Padom Mursija sa vlasti 2013. i dolaskom Abdela Fataha El Sisija uspon militanata doživeo je svoj maksimum koji traje do danas. U prvi plan izbila je ID koja je zvanično na Sinaju formirana krajem 2014, zaklinjanjem na vernost grupe Ansar Beit Al Makdis ovoj terorističkoj organizaciji. Formiranje ID u Egiptu prethodila je Makdisova objava rata vladi u Kairu, nakon svragavanja Mursija.

Tenkovi M60 i oklopna vozila YPR-765 egipatske vojske blizu granice sa Gazom (foto:Ali Abu Blog)

ID na Sinaju došla je u žižu javnosti 2015. obaranjem ruskog putničkog aviona kompanije Metrojet u kojem je stradalo 224 putnika i članova posade.

Naoružanje koje ID koristi uglavnom se sastoji od lakog pešadijskog naoružanja, protivoklopnih raketa, kao i lakih prenosivih protivavionskih sistema. Dobar deo naoružanja dolazio je iz ratom zahvaćene Libije gde je prisustvo ID takođe veliko. Mnoge zapadne države, kao Egipat i Izrael optuživali su Hamas da pruža utočište ID i ustupa tunele ispod graničnog prelaza Rafa u cilju destabilizacije ove dve države koje drže Gazu pod blokadom dugi niz godina.

Hamas je konstantno negirao bilo kakvu saradnju sa militantima na Sinaju, navodeći da ih vide kao pretnju, zajedno sa Izraelom. Ako pogledamo malo bolje ideologiju ove dve grupe, koje su SAD okarakterisale jednako kao terorističke, shvatićemo da su one u potpunosti dijametralno suprotne. Hamas za razliku od ID nikada nije bio međunarodna teroristička organizacika i nikad nije imao globalne ambicije u smislu stvaranja kalifata.

Njen jedini put bio je borba protiv Izraela i formiranje Palestine kao države. Prema tome, možemo reći da je on jedan nacionalni oslobodilački pokret koji za sproveđenje svojih ciljeva koristi neke radikalne metode. Još jedno od neslaganje između Hamasa i ID ogleda se i po pitanju odabira saveznika. Iran je dugogošnji Hamasov spoznor, posebno kada je reč o naoružanju, dok je za ID Iran po nekim pitanjima veći neprijatelj od SAD.

Islamska država na Sinaju (foto: The Long War Journal)

Uprkos velikim razlikama između ove dve grupe sve do januara 2018. ID nije javno napadala Hamas. To se u potpunosti promenilo nakon objave video snimka ID u kojem se pozivaju njihovi borci i tzv. „vukovi samotnjaci“ da krenu u džihad protiv Hamasa u Gazi.

Otvorenom objavom rata vlastima u Gazi, stiče se utisak da su Egipat, Izrael i Hamas dobili zajedničkog neprijatelja i jedinstvenu priliku za zajedničku saradnju. Udruženom saradnjom postojala bi velika šansa da se otpor na Sinaju uguši i tako ujedno redukuje mogućnost eventualnih terorističkih napada u regionu.

U ovom momentu čini se da je Egipat najspremniji da sarađuje sa Hamasom. Međutim, vlasti u Kairu su svesni da bi udružena borba sa Hamasom pogoršala bilateralne odnose sa Izraelom, koji su uspostavljeni još 1979. Prema tome, eventualno prikrivena obaveštajna saradnja mogla bi jedino da dođe u obzir.

Izrael do sada nije pokazao zainteresovanost za bilo kakvom saradnjom sa Hamasom po pitanju ID. Treba posebno napomenuti da Hamas na svojoj teritoriji već duže vreme ima problem sa grupom Palestinskim islamski džihad i još nekim radikalnim elementima koji su povezani sa ID. Ove grupe ne samo da stvaraju problem Hamasu, već i Izraelu lansiranjem raketa na njenu teritoriju. Međutim, svaki put Izrael je svesno ignorisao činjenicu da iza tih napada stoje grupe povezane sa ID. Umesto da bomarduje ove terorističke skupine, Izrael je svaki put teretio Hamas za napade, bombardujući tako njihove vojne objekte.

Ako je suditi na ovim primerima, saradnja između Izraela i Hamasa u borbi protiv ID deluje malo verovatna. Prema tome, Hamas će morati sam da se izbori sa pretnjom ID koja dolazi kako unutar njenih granica tako i van sa prostora Sinaja. Sa druge strane, Egipat i Izrael nastaviće već ustaljenu koordinaciju, koja ako se malo bolje pogleda nije do sada dala neke rezultate.

Kategorije:Sukobi u svetu

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *