Za malo više od mesec dana biće tačno šest godina od početka saudijske vojne intervencije u Jemenu. Njeno trajanje jednako je dugo kao ceo Drugi svetski rat koji se završio pre skoro 76 godina. Ovaj vojni i politički avanturizam dinastije Saud protiv šiitske grupe Ansar Allah (poznate kao Huti) izazvao je jednu od najvećih humanitarnih katastrofa u svetu. Pored civilnih žrtava izazvanih od posledica vazdušnih napada, jemensko stanovništvo suočilo se i sa masovnim bolestima poput kolere i korona virusa.

Za to vreme ni glad ih nije zaobišla, a procene su takve da će u 2021. godini više od 2 miliona dece mlađih od pet godina biti suočeno sa glađu. U ionako najsiromašnijoj arapskoj zemlji rat je trenutno doveo do toga da u proseku četiri od pet stanovnika zavisi od humanitarne pomoći, koju im humanitarne organizacije dostavljaju sa velikim poteškoćama.  

Snage lojalne koaliciji predvođenoj Saudijskoj Arabiji u Taizu (foto: Reuters)

Saudijska intervencija, američko pomaganje

Za pomenutih šest godina Bela kuća ugostila je tri predsednika SAD. Te 2015. godine, Barak Obama dao je zeleno svetlo i vojno podržao Saudijsku Arabiju i njene saveznike za početak intervencije u Jemenu. Bila je to na neki način Obamina odluka kako bi se Rijad odobrovoljio za sveobuhvatni nuklearni sporazum sa Iranom, koji će biti potpisan četiri meseca kasnije.

Tako su SAD najednom ubrzale prodaju naoružanja i počele da pružaju obaveštajne podatke saudijskim i drugim koalicionim pilotima o ciljevima Huta, obezbeđujući takođe i logističku podršku, uključujući dopunu goriva u vazduhu.

Obaminu administraciju u pomoći saudijskom avanturizmu nije pokolebao ni masakr koji se zbio u oktobru 2016. godine, kada su saudijski avioni sa bombama američke proizvodnje izveli dva vazdušna napada na okupljene građane na jednoj sahrani u Sani. Samo tada stradalo je najmanje 140 civila.

Svega dan pred svoj odlazak iz Bele kuće, 19. januara, Tramp je odlučio da Hute „nagradi“ stavljanjem na američku listu terorističkih organizacija

Ako je Obamina odluka da podrži Rijad te 2015. bila da bi se dinastija Saud odobrovoljila za nuklearni sporazum sa Iranom, onda je Trampova odluka da nastavi Obaminim putem bila kako bi se kroz podršku Saudijskoj Arabiji stalo na put širenju uticaja Irana u Jemenu odnosno čitavom Zalivu. Tako do otkazivanja podrške nije došlo ni 2018. godine kada je saudijski avion pogodio školski autobus usmrtivši 44 nedužnih dečaka koji su se uputili na izlet.

Smrt novinara Džamala Kašogija i neselektivno bombardovanje u Jemenu naveli su SAD 2018. godine da ukinu pomoć saudijskoj koaliciji u vidu popune goriva u vazduhu. Sa tankovanjem aviona se prekinulo, ali ne i sa daljim obaveštajnim pružanjem ciljeva Huta u Jemenu i prodajom naoružanja.

Takva politika ostala je na snazi sve do kraja Trampovog mandata, a svega dan pred svoj odlazak iz Bele kuće, 19. januara, Tramp je odlučio da Hute „nagradi“ stavljanjem na američku listu terorističkih organizacija, svrstavajući ih tako u isti red sa Islamskom državom, Al Kaidom i drugim organizacijama. 

Protesti u Jemenu nakon odluke Trampa da proglasi Hute za terorističku organizaciju (foto: AFP)

Nova nada?

Sa dolaskom svakog novog američkog predsednika kod izmučenog stanovništva u Jemenu dolazila je i nada da će podrška SAD saudijskoj koaliciji prestati, a da će pritisak novoimenovanog predsednika dovesti do okončanja intervencije. Možda ovoga puta, sa dolaskom Džozefa Bajdena neće ipak sve ostati samo nadanje, već i neki konkretan potez.

Predsednik Bajden objavio je 4. februara da SAD prestaju da pružaju podršku Saudijskoj Arabiji u Jemenu, kao i da se zamrzava određena prodaja naoružanja

A konkretan potez usledio je tri nedelje nakon inaoguracije. Predsednik Bajden objavio je 4. februara da SAD prestaju da pružaju podršku Saudijskoj Arabiji u Jemenu, kao i da se zamrzava određena prodaja naoružanja. Bajdenova odluka je prvi konkretniji odgovor SAD na saudijsku katastrofalnu politiku u Jemenu. Ipak, ona je došla prekasno, jer je za proteklih šest godina rat odneo više od 233 000 ljudskih života, raselio preko 3 miliona ljudi i izazvao najveću humanitarnu katastrofu na svetu.

Saudijsko bombardovanje u Jemenu (foto: AFP)

Sa druge strane, saudijska kampanja doživela je potpuni debakl. Ni posle toliko godina i sa tako sofisticiranim naoružanjem nisu uspeli da poraze Hute. Oni su danas nikada jači, ako uzmemo u obzir da drže ne samo glavni grad Sanu, već i sve strateški važne luke. Procene su da oko 80% populacije od ukupno 30 miliona stanovnika živi na teritoriji pod upravom Huta.  

Nerealno očekivati neki ozbiljniji raskol između SAD i Saudijske Arabije

Iako je Bajdenova odluka svakako za pohvalu, ona sa druge strane nije garant da će to primorati Rijad da odustane od dalje kampanje. Takođe, to ne znači da će se SAD u potpunosti povući iz ovog sukoba. Bajdenova administracija nastaviće da obaveštajno pomaže Saudijsku Arabiju, ali u „odbrambenom“ smislu. To znači da će Vašington dostavljati informacije u cilju odbrane od napada Huta, čije rakete i bespilotne letelice redovno lete u pravcu Saudijske Arabije.

To ostavlja prostora i za dalju isporuku naoružanja, koje bi se navodno moglo okarakterisati kao defanzivno. SAD nije u interesu da u potpunosti prekidaju saradnju sa ključnim saveznikom i ekonomskim partnerom na Bliskom istoku. Stoga je nerealno očekivati neki ozbiljniji raskol sa Saudijskom Arabijom, već eventualno određeno zahlađenje odnosa, ali opet sa ciljem da se izbegne narušavanje ekonomske saradnje.  

SAD kao medijator u sukobu?

Bajdenova administracija bi mogla da se postavi kao nekakav medijator u ovom sukobu, u cilju zaustavljanja daljeg krvoprolića. Da se ide u tom pravcu nagoveštava odluka SAD da u utorak skine Hute sa liste terorističkih organizacija, kao i imenovanje Tim Lenderkinga kao američkog specijalnog izaslanika za Jemen. Skidanje sa liste omogućiće Vašingtonu da diplomatskim putem pokuša da obe strane dovede za pregovarački sto, kako je to već učinjeno u Avganistanu između zvanične vlade u Kabulu i Talibana koji su godinama odbijali da pregovaraju.

Huti u Jemenu (foto: AFP)

Kao problem nameće se činjenica da je u Jemenu nekoliko zaraćenih strana. Zvanična vlada koju podržava Rijad nalazi se u egzilu, a ona se u međuvremenu de fakto podelila na separatistički deo koji zastupa južni deo Jemena sa sedištem u Adenu i druga čiji je cilj jedinstveni Jemen sa sedištem u Sani. Saudijskoj Arabiji ne odgovara takva podela Jemena, posebno ako se uzme u obzir činjenica da je južni deo Jemena daleko bogatiji naftnim resursima i strateški bitniji, za razliku od severnog dela.

Bajdenova administracija mogla bi da se postavi kao medijator u cilju zaustavljanja daljeg krvoprolića

Na drugoj strani UAE, koje su formalno u koalicije nezvanično su podržali ideju rasparčavanja Jemena, odnosno njegovu podelu na Južni i Severni Jemen – dve države koje su postojale sve do 1990. godine i ujedinjenja pod vlašću predsednika Ali Abdulah Saleha.

Sa druge strane za SAD predstavlja problem i to što je ravnoteža snaga u poslednje dve godine nesumnjivo na strani Huta. Takođe, nakon najave da će biti skinuti sa liste terorističkih organizacija, Huti su intezivirali napade na strateški važan grad Marib koji se nalaze na 120 km istočno od Sane. Njegovim zauzimanjem, vojska podržana od koalicije izgubila bi jedno od poslednjih velikih uporišta u Jemenu. Kampanja Huta, koja je očito podržana iz Irana, ima za cilj da se obezbedi što bolja pregovaračka pozicija kada do pregovora dođe.

Teheran i Huti pobednici u ovom ratu

Eventualni pregovori pod pokroviteljstvom SAD morali bi da uključe sve strane u sukobu, posebno kada je reč o Hutima. To je svakako mukotrpan i dugotrajan proces sa neizvesnim ishodom. Prvi korak u tom pravcu trebao bi da bude prekid vatre i stvaranje sigurnih koridora za dotok humanitarne pomoći.

Bilo kako bilo, Saudijska Arabija moraće da prihvati Hute, ali i uticaj Irana na severu Jemena. Već sada može se reći da su Teheran i ova šiitska grupa strateški pobednici u ovom ratu. Stoga Saudijska Arabija mora da se okrene ka iznalaženju političkog rešenja koje bi moglo doći posredstvom SAD.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *