Granica između Pojasa Gaze i Izraela bila je u utorak poprište najvećih sukoba još od 2014. godine tokom operacije “Zaštitna ivica“. Naime, tokom jučerašnjeg dana došlo je do razmene vatre između Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) sa Hamasom i Islamskim džihadom u Gazi.

Do sukoba je došlo nakon što je sa teritorije Gaze ispaljeno oko 30 minobacačkih granata, kao odgovor na pogibiju pripadnika Hamasa od tenkovske granate. Ubrzo je usledio odgovor izraelskog vazduhoplovstva koje je bombardovalo više od 65 ciljeva u gradu Gazi, mestima Kan Junis, Rafa, Beit Hanun i mnogim drugim.

Mapada napada izraelskog vazduhoplovstva u Gazi (foto: IDF)

Glavna meta napada bili su položaji oružanih grupa Hamasa i Palestinskog islamskog dzihada. Pogođena su: skladišta naoružanja i bespilotnih letelica, centri za obuku, podzemni tuneli sa Egiptom i lučki ciljevi. Ubrzo nakon što se bombardovanje dogodilo, usledila je salva raketa iz Gaze i aktiviranje izraelskih protivvazdušnih sistema kratkog dometa Irone Dome, koji su presreli ukupno oko 25 projektila.

Iako je lansiran priličan broj projektila sa obe strane, ljudskih žrtava i veće materijalne štete nije bilo. Navodno, jedna raketa lansirana iz Gaze oštetila zgradu vrtića, ali na svu sreću u tom momentu nije bilo dece u blizini. Povrede su zabeležene kod tri izraelska vojnika, a posledica od izraelskih bombi u Gazi navodno nije bilo.

Odgovornost za ove napade preuzelo je vojno krilo Hamasa, takozvana Kuds brigada i grupa Palestinski islamski džihad. Ovo je prvi put u poslednje 4 godine da su ove dve grupe dale zajedničku izjavu za medije i tako preuzele odgovornost za poslednje napade.

Brutalni odgovor Izraela na proteste u Gazi

Dok se obe strane međusobno optužuju za eskalaciju sukoba, najveće žrtve su upravo palestinski civili, koji su već dva meseca meta izraelskih snajpera u pograničnim oblastima gde se održavaju protesti. Razlog masovnih demonstracija jeste dugogodišnja izraelska i egipatska blokada granica i zahtev da se palestinske izbeglice vrate na današnju teritoriju Izraela.

Ulje na već razbuktalu vatru bilo je pompezno otvaranje američke ambasade u Jerusalimu, koje je još više raspirilo proteste, a izraelske snage učinilo surovijima prema demonstrantima.

Procenjuje se da je do sada u protestima stradalo više od 125 Palestinaca koji su bili meta ne samo izraelskih snajpera već, tenkova i borbenih aviona koji slobodno vrše prelete unutar Gaze. Brutalni odgovor IDF na ova masovna okupljanja u potpunosti je bez osnova, ako uzmemo u obzir da ni u jednom momentu oni nisu nisu ugrožavali izraelsko stanovništvo.

Masovni protest u Gazi blizu granice sa Izraelom (foto: The Daily Beast)

U prilog tome govori i činjenica da za sve vreme protesta nije stradao nijedan izraelski građanin. Sa ovakvom konstatacijom izraelski zvaničnici ne bi se složili, s obzirom da tvrde da je većina demonstranata pokušala da prodre u Izrael sa noževima i raznim vrstama naoružanja.

Mete novinari i lekari

Mete nisu bili samo učesnici protesta već i medicinsko osoblje koje godinama, a posebno u poslednjih nekoliko meseci radi u veoma teškim uslovima. Jedan od primera je kanadski lekar Tarek Lubani, koji je pogođen u obe noge snajperskom vatrom sa izraelske strane. Nije jasno šta je snage IDF navelo da potegnu obarač u pravcu uniformisanih lekara, koji se veoma lako prepoznaju u masi.

Izraelske vatre nisu bili pošteđeni ni reporteri na terenu, pa je tako u martu palestinski novinar Jaser Murtaja prateći proteste pogođen iz snajpera, da bi 9. aprila u bolnici podlegao povredama.

Reporter Ahmed Abu Husein bio je u aprilu još jedna žrtva prilikom pravljenja reportaže.

Hamas težio da izbegne direktnu konfrontaciju sa Izraelom

Nekako se čini da je Hamas od početka protesta težio ka jednom nenasilnom otporu, izbegavajući bilo kakve provokacije koje bi dovele do eskalacije sukoba.

U prilog tome govore i podaci koji ukazaju da su Hamasovi pripadnici strogo kontrolisali da kojim slučajem demonstranti ne budu naoružani, sprečavajući tako da pobunjena masa vatrenim oružjem napadne izraelske kontrolne punktove.

Izraelski tenk Mekrava 4 uočen u utorak u blizini Gaze

Uprkos gomilanju civilnih žrtava u Gazi, Hamas, pa i Islamski džihad od početka protesta nisu lansirali nijednu raketu ka Izraelu, što govori da su na sve moguće načine izbegavali direktnu konfrontaciju sa IDF. Za to vreme, Tel Aviv je više puta upadao u vazdušni prostor Pojasa Gaze i slobodno bombardovao željene mete.

Jedan nesmotren potez mogao bi da dovede do eskalacije sukoba

Iz svega ovoga može se pretpostaviti da Hamas trenutno nije u potpunosti spreman za neki opsežniji sukob sa Izraelom, najpre ako uzmemo u obzir to da je ova mala enklava pod opsadom već 12 godina i da preko 50 % njenog stanovništva živi na ivici egzistencije.

Na drugoj strani, vlasti u Tel Avivu okupirani su više trenutnom situacijom u Siriju. Prisustvo šiitske provladine milicije Hezbolah i njenog patrona Irana navodi IDF da sve češće dejstvuje po njihvim ciljevima.

Dodatnu komplikaciju za Izrael stvara i najavljena ofanziva Sirijske arapske armije na prostoru Daare čime bi se režim u Damasku sa svojim snagama približio izraelskim granicama.

Obe strane očigledno imaju svoje unutrašnje probleme zbog kojih bi izbegli direktnu konfrontaciju. Međutim, poslednji događaji ukazuju nam da jedna tenkovska granata sa izraelske strane ili kojim slučajem poginuli izraelski vojnik lako mogu izazvati sukobe širokih razmera, poput onih iz 2014, kada je stradalo preko 2000 Palestinaca.

Kategorije:Sukobi u svetu

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *