U priobalnom delu na severozapadu zemlje, nedaleko od granice sa Kinom, Severna Koreja izvela je „veoma značajno testiranje“. Ovo „značajno testiranje“, kako je prenela državna televizija KCNA, dogodilo se u subotu u mestu Tongčangri, na poligonu Sohae namenjenom za lansiranje satelita.

Vest o testiranju dolazi, verovatno ni malo slučajno, svega nekoliko sati nakon što je Kim Song, ambasador Severne Koreje pri Ujedinjenim nacijama, sa pregovaračkog stola odbacio bilo kakvu denuklearizaciju njegove zemlje.

Satelitski snimak načinjen od 5. do 7. decembra gde se može videti određena aktivnost na poligonu Sohae

Vlasti u ovoj komunističkoj zemlji ostali su mistični po pitanju šta je bio predmet „uspešnog“ testiranje od „strateškog značaja“. Pjogjang je ranijih godina poligon Sohae koristio za testiranje raketnih motora i lansiranje pomenutih satelita. Ne samo da su se na tom mestu testirale rakete za svemirski program, već su stručnjaci podjednako radili i na razvoju interkontinentalnih balističkih raketa baziranih na sličnoj tehnologiji.

Prilično je izvesno da je predmet mističnog testiranja bio raketni motor pogonjen na čvrsto gorivo

Upravo su u martu 2017. godine u Tongčangriju vršena kompleksna opitovanja novih motora visokog pritiska, namenjenih za sporne interkontinentalne balističke rakete Hvasong-14 i Hvasong-15. Uzimajući ove informacije u obzir, prilično je izvesno da je predmet mističnog testiranja bio raketni motor pogonjen na čvrsto gorivo.

Satelitski snimak poligona Sohae (foto: Planet)
Satelitski snimak poligona Sohae (foto: Planet)

Severna Koreja već neko vreme radi na razvoju motora na čvrsto gorivo za interkontinentalne balističke rakete koje su, inače, pogonjene na tečno. Čvrsta goriva ne samo da obezbeđuju sigurniji transport, već je i brzina pripreme rakete za lansiranje znatno veća.

Stoga bi ugradnja novih motora na Hvasong-14 i Hvasong-15 nesumnjivo povećala njihovu operabilnost. Takođe, bio bi to jasan znak da je ova zemlja, uprkos odsustvu testiranja interkontinentalnih projektila, u međuvremenu dodatno ovladala na polju raketne tehnologije.

Poligon Sohae ponovo u funkciji

Ono što je, takođe, privuklo pažnju jeste lokacija na kojoj je testiranje izvedeno. Na prvom samitu održanom u Singapuru između lidera Severne Koreje i SAD, Kim Džong Un rekao je Donaldu Trampu da su glavne lokacije za testiranje raketnih motora, među kojima i Sohae, u procesu uništenja.

Za pojedine analitičare bio je to znak da je Kim spreman da učini određene ustupke u pogledu denuklearizacije zarad uklanjanja sankcija, dok su drugi to videli kao pregovarački trik.

Satelitski snimci objavljeni kasnije sa poligona Sohae jesu ukazivali na rastavljanje pojedinih delova za testiranje motora. Međutim, prošlog marta južnokorejska obaveštajna služba uz pomoć SAD došla je do informacije da Pjongjang radi na vraćanju poligona u operativno stanje.

Prekid testiranja motora nije bilo predmet razgovora između Tramp i Kima

Ukupno gledano, iako je Kim ponovo vratio u pogon poligon Sohae- ako je ikad i bio u potpunosti napušten- činjenica je da se Severna Koreja i dalje drži ključne odredbe sa prvog samita u Singapuru, a to je da neće lansirati interkontinentalne balističke rakete.

Susret Donalda Trampa i Kim Džong Una (foto: Reuters)

Sam prekid testiranja motora nije bilo predmet razgovora između Tramp i Kima, što implicira da Pjongjang nije prekršio krucijalno obećanje. Za Trampa je to očigledno najbitnije, što se može videti kroz ne tako oštru izjavu koju je dao povodom saznanja o aktivnostima u Tongčangriju.

Ono što oba lidera čini zajedničkim jeste njihova nepredvidljivost u donošenju odluka

Poslednji potez Kim Džong Una može da se tretira kao dodatan pritisak na SAD kako bi se nastavili pregovori. Pjongjang je dao rok Trampu do 31. decembra da izađe sa novim planom za pregovore, koji bi u prvi plan isticao uklanjanje uvedenih sankcija. Tako je „lopta“ prebačena u Trampovo dvorište po pitanju odluke o daljim pravcima pregovora.

Rakete kao faktor odvraćanja i dovođenja za pregovarački sto

Kim Džong Un koristeći se raketnim naoružanjem koje poseduje, mesecima unazad pokušava da izdejstvuje nekakav vid uklanjanja uvedenih sankcija. Od početka maja do danas izvedeno 13 raketnih lansiranja, uglavnom mobilnih višecevnih balističkih raketa kratkog dometa.

Lansiranje nove balističke rakete kratkog dometa (foto: Rodong)

Severna Koreja uložila je u 2018. godine više napora u razvoj i unapređenje višecevnih raketnih sistema, koji nisu predmet spora sa SAD. Njihova testiranja pokazala su da je Pjongjang u mogućnostima da pokrije čitavu teritoriju Južne Koreje sa salvom raketa dometa do 400 km, poput sistema KN-25, zatim KN-23 koji po izgledu liči na ruski 9K270 Iskander, ali sa raketnim sistemom koji po svom izgledu podseća na američki MGM-140, prvi put testiran u avgustu.

Severna Koreja uložila je u 2018. godine više napora u razvoj i unapređenje višecevnih raketnih sistema, koji nisu predmet spora sa SAD

Pjongjang je nesumnjivo unapredio svoju balističku raketnu tehnologiju kratkog dometa. U ranijem periodu, jedina raketa u toj klasi sa maksimalnim dometom do 200 km, bila je sa višeraketnog sistema KN-09, kojom se mogao dostići isključivo severniji deo Južne Koreje. Sada, ne samo što je na novim sistemima povećan domet, već je i omogućeno da se sa jednim baražem pokrije velika površina.

Ove rakete ne samo što mogu biti pretnja za Južnu Koreju, već i za 23,500 američki vojnika stacioniranih u toj zemlji. Upravo je to karta na koju igra Kim Džong Un, da se ne zaplaši samo zemlja sa kojom je tehnički i dalje u ratu, već i država čije su sankcije godinama unazad urušile ekonomiju njegove države.

U slučaju daljih zaoštravanja odnosa, ne treba isključiti mogućnost ponovnog uključivanja interkontinentalnih balističkih raketa

Da li će Kimove rakete kao faktor odvraćanja, ali i sredstvo dovođenja za pregovarački sto uroditi plodom ostaje da se vidi u narednom periodu. Ono što oba lidera čini zajedničkim jeste njihova nepredvidljivost u donošenju odluka. Stoga je teško sa sigurnošću reći u kom pravcu bi mogao da ide dalji odnos dveju zemalja, ukoliko se Tramp ne oglasi sa planom do 31. decembra do kada je Kim Džong Un postavio rok.

Ukoliko bi stvari ostale nepromenje, mogli da budemo svedoci daljih lansiranja ne samo postojećih raketa, već i nekih novih koji će se tek pojaviti. U slučaju daljih zaoštravanja odnosa, ne treba isključiti mogućnost ponovnog uključivanja interkontinentalnih balističkih raketa Hvasong-14 i Hvasong-15 u Kimov „lansirni program“.

Kategorije:Analize

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *