U  jutarnjim časovima u subotu baraž neidentifikovanih projektila poleteo je iz Severne Koreje u pravcu Istočnog mora.  Prema rečima južnokrojeskog Združenog generalštaba, rakete koje su lansirane iz okoline Vonsana letele 70 do 200 km, nakon čega su pale u more.  

Možemo zaključiti da je najverovatnije u pitanju višecevni raketni lanser koji je tom prilikom lansirao baraž raketa u cilju testiranja sposobnosti sistema. 

U ovom momentu, teško je sa sigurnošću reći o kom tipu rakete se tačno radi. Po veoma šturim informacijama koje su plasirane, postoji mogućnost da je u pitanju mobilni višecevni raketni sistem(MLRS) KN-09, kalibra 300 mm.

Višecevni raketni sistem KN-09 na vojnoj paradi u Pjongjangu (foto: KCNA)

Ovaj MLRS koji ima domet oko 190 km nalazi se i dalje u fazi razvoja. Mnogo je nepoznanica vezano za KN-09.  Nije jasno koji je osnov uzet za razvoj ovog sistema. Mišljenja su podeljena, pa tako jedan deo eksperata smatra da je KN-09 baziran na BM-30 Smerč, dok drugi veruju da je reč o kineskom A-100. Severna Koreja je od 2013. do sada KN-09 testirala najmanje sedam puta.  

Pjongjang nije komentarisao subotnje lansiranje, za razliku od onog koje se desilo 17. aprila kada je testirano navodno novo „taktičko navođeno oružje“, mada, ne iznoseći o kom tipu se radi.

Kim nije prekršio obećanje dato Vašingtonu

Možemo reći da do sada Kim Džong Un tehnički nije prekršio obećanje koje je dao Trampu, a koje se tiče suspendovanja nuklearnih proba i lansiranja interkontinentalnih balističkih raketa sposobnih da ponesu nuklearne boje glave i pogode SAD.

Poslednji put, Pjongjang je lansirao balističku raketu Hvasong-15 u novembru 2017. godine. Vašington je pozdravio ovaj Kimov gest, videvši ga kao korak napred u pravcu denuklearizacije severnog dela Korejskog poluostrva.

Testiranje konvencionalnog naoružanja, odnosno raketa manjeg dometa, bar do sada, nije bilo sporno za SAD. Za razliku od Vašingtona, Seul svaku vrstu severnokorejskog naoružanja jednako doživljava kao pretnju, pa je samim tim njihovo testiranje i uvođenje u naoružanje za njih sporno.   

Kim Džong Un i Donald Tramp sastali su se u februaru u Hanoju kako bi probali da postignu dogovor o denuklearizaciji. Međutim, pregovori su zapali ćorsokak nakon Trampovog odbijanja da ublaži sankcije sve dok Pjongjang ne napusti u potpunosti nuklearni program. Procenjuje se da Severna Koreja u ovom momentu ima do 60 nuklearnih bojevih glava kojih američka administracija želi da se reši po svaku cenu.

Kim Džong Un i Donald Tramp u Hanoju (foto: AP)

Kimovo ponovno povremeno aktiviranje raketa manjeg dometa deo je testiranja sposobnosti naoružanja, ali i rezultat propalih pregovara u Vijetnamu. Trampova administracija nastupila je od starta sa maksimalističkim zahtevima, koje Kim Džong Un očito ne želi da prihvati.

Nedovoljna fleskibilnost pregovaranju dovela je dalje razgovore do neizvesnosti. Jedino pozitivno sa pomenutog samita jesu obostrane izjave o spremnosti da se do kraja godine ponovo sretnu. 

Severna Koreja će u narednom periodu verovatno nastaviti da testira rakete kraćeg domet, opipavajući tako američki puls. Interkontinentalne zajedno sa nuklearnim probama mogle bi ponovo da dođu na dnevni red, ukoliko obe strane za pregovarački sto budu izlazile sa maksimalističkim zahtevima.

Kategorije:Sukobi u svetu

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *