Po prvi put otkako su sudanski vojnici 2015. godine zakoračili u Jemen, otkriven je njihov ukupan broj koji se stavio na stranu koalicije predvođene Saudijskom Arabijom.

Nakon svog petodnevnog boravka u SAD, novi premijer Sudana, Abdala Hamdok, izneo je podatak da je u jednom momentu maksimalan broj vojnika koji se borio protiv Huta u Jemenu iznosio 15 000. Ta brojka je dosta manja od one koja se daleko češće mogla čuti, a reč je o nekih 40 000 vojnika koji su navodno uzeli učešće u tom ratu.

Maksimalan broj vojnika koji se borio protiv Huta u Jemenu iznosio je 15 000

Nedavno svrgavanje autoritarnog predsednika Omara Bašira, koji je punih 30 godina vladao Sudanom, donelo je očigledno i neke promene po pitanju daljeg kursa politike prema ratu u Jemenu. U prilog tome govori izjava Hamdoka o smanjenju broja trupa u toj zemlji sa 15 000 na trenutnih 5000, koliko ih je u ovom momentu preostalo. Za njega i njegovu civilnu vladu, političko rešenje je jedini način da se dođe do održivog mira u Jemenu.

Premijer Sudana Abdala Hamdok (foto: Reuters)

Otkriće o tačnom broju vojnika, kao i podatak o konstantnom opadanju njihovog prisustva, ukazuje da je u toku povlačenje Sudana iz te zemlje, čiji je rat odneo na desetine hiljada života. Odlazak sudanskih vojnika iz Jemena dolazi u momentu smanjenog prisustva UAE, ali i neformalnih razgovora u Omanu o prekidu vatre između dve neprijateljske strane, Saudijske Arabije i Huta.

Sudanski pohod u Jemen

Te 2015. godine, ne samo da se Sudan direktno uključio u rat protiv Huta, već je ujedno poslao najveći broj vojnika posle Saudijske Arabije. Pored kopnenih jedinica, svoje učešće u Jemenu uzelo je i ratno vazduhoplovstvo sa najmanje dva Su-24M od ukupno 12, koliko ih je Sudan nabavio od Belorusije.

Najveći broj sudanskih vojnika činile su takozvane Snage za brzu podršku (RSF). Paravojna formacija najvećim delom sastavljena od arapske milicije Žanžaved, koja je svoju „slavu“ stekla delovanjem u zapadnom Sudanu i istočnom Čadu.

Te 2015. godine, ne samo da se Sudan direktno uključio u rat protiv Huta, već je ujedno poslao najveći broj vojnika posle Saudijske Arabije

Njeni borci stekli su veliko iskustvo tokom rata u Darfuru, posebno u period od 2003. do 2008. godine. Bili su predvodnica protiv-pobunjeničke borbe, ali isto tako i zapamćeni po sistematičnom kršenju ljudskih prava u vidu ratnih zločina protiv domaćeg stanovništva.

Sudanski BTR-80 u Jemenu (foto: Al Masdar)

Zbog svog poznatog lošeg iskustva u kopnenom ratovanju, Saudijska Arabija videla je sudanske prekaljene borce iz Darfura kao svoju pretorijansku gardu koja bi vodila brutalne operacije južno od njenih granica. Ipak, drugačija konfiguracija terena nego u Darfuru otežavala je napade na ključne tačke u Jemenu, a posebna otežavajuća okolnost bila je zadržavanje trenutno osvojenih pozicija.

Pored njihovog uključivanja na severu Jemena, sudanski vojnici uzimali su svoje učešce i u odbrani vazduhoplovne baze Al Anad na jugu zemlje, kao i prilikom zauzimanja oblasti Al Šarija.

Sudanski tenk T-72AV uništen u Jemenu (Foto: Al-Masirah TV)

Sve učestalija pojava snimaka napada na sudanske vojnike otežavala je vlastima u Kartumu da sakriju broj poginulih koji se konstantno nizao. Nemajući izbora, a i zbog sve većeg nezadovljstva porodica poginulih, komandant jedinica RSF, general Muhamed Hamdan Hamidati, prvi put je u septembru 2017. izašao sa zvaničnim podatkom u kome se kaže da je u Jemenu živote izgubilo 412 vojnika, uključujući 14 oficira.

Koliko je do sada tačno vojnika poginulo teško je potvrditi. Prema informacija portparola pobunjeničke grupe Huti, živote je samo u 2019 godini izgubilo 459 vojnika, dok je od 2015. godine poginulo više od 4000.

Politički motivi intervencije

Zvanično, glavni razlog za oključivanje Sudana u Jemenu bio je zaustavljanje ekspanzionističke politike Irana, kao i zašita svetilišta Meke i Medine u Saudijskoj Arabiji.

Kartum i Teheran održavali su čvrste veze sve do 2015. kada je došlo do potpunog razlaza i menjanja politike prema zalivskim zemljama. Sudan je građanski rat u Jemenu video kao jedinstvenu priliku za obnavljanje odnosa sa dugogodišnjim neprijateljima na međunarodnom planu.

Sada već svrgnuti predsednik Al Bašir uspeo je uz pomoć rata u Jemenu i prekidanja odnosa sa Iranom da izvede zemlju iz sankcija 2017, obnavljajući ponovo trgovinske veze sa SAD. Sada, novouspostavljeni premijer Abdala Hamdok otišao je korak dalje uspevši da ubedi Vašington da po prvi put posle 23 godine SAD pošalju svog ambasadora u Kartum.

Takozvane sudanske Snage za brzu podršku (foto: Fanack)

Takođe, sve intenzivnije se vode razgovori o skidanju Sudana sa liste država koje sponzorišu terorizam. Sudan je još 1993. godine stavljen na „crnu listu“ nakon što je vođi Al Kaide Osami Bin Ladenu dozvolio boravak na svojoj teritoriji. Bombaški napadi Al Kaide na američke ambasade u Keniji i Tanzaniji 1998. naveli su SAD da upotrebe vojnu silu i bombarduju Sudan iste godine.

Uloga Sudana kao topovsko meso u Jemenu polako se nazire kraju

Da bi privolela Kartum u ratu u Jemenu, Saudijska Arabiju zajedno sa Katarom i UAE uplatila je preko 2,2 milijarde dolara u Centralnu banku Sudana. Pored ovog novca, koalicione snage isplaćivale su mesečnu zaradu za svakog sudanskog vojnika koji je kročio u Jemen. Neki nezvanični podaci govore da je predsednik Omar al Bašir tražio od saudijskog krunskog princa Muhameda bin Salmana 2 milijarde dolara na 1000 sudanskih vojnika.

Početak kraja rata u Jemenu?

Ipak, uloga Sudana kao topovsko meso u Jemenu polako se nazire kraju. Postepeno povlačenje UAE i pomenuti razgovori između Saudijske Arabije i Huta nagoveštavaju početak kraja rata u Jemenu, koji ne samo odneo toliko života, već i zemlju pretvorio u najveću humanitarnu katastrofu u svetu.

Sudanski vojnici u Jemenu (foto: Al Masdar)

Nakon postizanja dogovora o prekidu vatre, velike sile poput SAD moraće da izvrše pritisak na Saudijsku Arabiju i UAE u cilju sprečavanja daljih vazdušnih napada, ali i izvlačenja stranih vojnika iz te zemlje.

Velike sile poput SAD moraće da izvrše pritisak na Saudijsku Arabiju i UAE

Čini se da su u poslednje vreme SAD zainteresovanije za okončanje rata u Jemenu nego što je to bilo ranije, uzimajući u obzir podršku pregovora sa Hutima. Pored SAD, veću i konstruktivniju ulogu treba da ima i međunarodna zajednica kroz razne vidove pomoći, demobilizaciju određenih paravojnih grupa i njihovu reintegraciju u državni aparat.

Kategorije:Sukobi u svetu

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *