Nakon tri nedelje intenzivnih spekulacija o misterioznom nestanku, lider Severne Koreje Kim Džong Un pojavio se 1. maja na otvaranju fabrike veštačkog đubriva u malom gradu Sunčon u jugoistočnom delu provincije Pjongajang.

U svom prepoznatljivom crnom mao odelu, u pratnji visokih zvaničnika sa malim notesima u ruci, Kim Džong Un mahao je okupljenim građania koji su došli na svečano otvaranje ove fabrike, nadajući se ujedno da će po  prvi put nakon 20 dana ugledati svog lidera.

Pojavom fotografije sa presecanjem vrpce simbolično je označen početak rada fabrike, ali i ujedno stavljena tačka na nagađanja o njegovoj navodnoj smrti. Stabilno kretanje i sam fizički izgled ne ukazuju na prvi pogled na bilo kakve zdravstvene probleme.

Kim Džong Un na otvaranju fabrike veštačkog đubriva (foto: KCNA)

Kimovo poslednje pojavljivanje u javnosti bilo je 11. aprila, kada je predsedavao sastanku vladajuće Radničke partije gde se razgovaralo o korona virusu, ali i reimenovanju njegove sestre kao alternativnog člana političkog biroa Centralnog komiteta, čime je potvrđena njena značajna uloga u državi.

Glasine o Kimovom zdravstvenom stanju počele su da kruže nakon njegovog odsustva na obeležavanju najznačajnijeg praznika u zemlji, rođenja njegovog dede, Kim Il Sunga. Iz dana u dan kružile su teorije koje su se kretale od toga da je zaražen korona virusom do toga da je imao operaciju na srcu i da se nalazi u vegetativnom stanju. Što je navodno alarmiralo pojedine kineske lekare da hitno odu u Severnu Koreju, kako bi pomogli u njegovom lečenju. 

Za razliku od medija, svetski državnici nisu se previše oglašavali povodom misterioznog nestanka, uzimajući sa dozom rezerve svakodnevne naslove. Čini se da je Južna Koreja od starta imala najproverenije informacije kada je istakla da se ništa neuobičajno ne događa u Severnoj Koreji.   

Bez obzira na njegovo pojavljivanje, ostaje nepoznanica šta je bio razlog njegovog izostanka u javnosti. Ukoliko se osvrnemo unazad, možemo videti da ovo nije prvi put da se lideru Severne Koreje gubi svaki trag. Prvi takav slučaj desio se 2014. godine kada je van domašaja javnosti bio punih šest nedelja. Kasnije će se ispostaviti da je razlog bila operacija levog članka, što je kasnije potvrdilo njegovo pojavljivanje sa štapom u ruci. 

Tokom ove godine, ne računajući poslednji slučaj Kim Džong Un bio je van javnosti čak dva puta. Prvi put od 26. januara do 16. februara i od 22. marta do 10. aprila.   

Poslednji slučaj došao je u žižu javnosti isključivo zato što nije prisustvovao obeležavanju rođenja Kim Il Sunga. Možemo pretpostaviti da su određeni zdravstveni problemi bili razlog tronedeljnog nestanka. Koji, teško je sa sigurnošću reći. Pre svega zbog zatvorenosti zemlje u kojoj je o životu lidera upućeno svega nekoliko najbližih ljudi, uključujući njegovu sestru  Kim Džong Jo za koju se najviše spekuliše da bi mogla jednog dana da stane na čelo države.

Jasno je da Kim Džong Un bez nekog velikog razloga ne bi  propustio za njega tako važan dan, na koji je rođen njegov deda, osnivač Severne Koreje. Poznato je da Kim, koji ima 36 godina, vodi prilično nezdrav život, ali i da ima predispozicije za kardiovaskularne probleme od kojih su patili njegovi preci. 

Pored zdravstvenih problema njegovi preci imali su takođe i tradiciju povremenog nestanka što je Kim Dong Un nastavio. Njegov otac, tadašnji lider zemlje Kim Džong Il , 2008. godine nije se pojavljivao 51 dan. Ni tada, kao ni sada glavna severnokorejska televizija nije odgovarala na njihova odsustva. 

Kimov nestanak pokrenuo mnoga pitanja

Iako su se nagađanja o njegovoj smrti pokazala kao neosnovana, ove spekulacije pokenule su mnoga pitanja. Ono što se najpre pokazalo jeste da je Severna Koreja do te mere zatvorena zemlja da je teško doći do bilo kakve proverene informacije o njegovom lideru bilo da na tom polju rade novinari ili obaveštajne službe.

Glasine o njegovom zdravstvenom stanju vodile su za sobom ključno pitanje, a to je ko bi u slučaju smrti Kim Džong Una mogao da stane na čelo zemlje i kakve bi konsekvence to moglo da ima ne samo na Severnu Koreju, već i na jedan deo sveta.

Južna Koreja, SAD i Kina moraju imati jasan plan po pitanju pogleda na Severnu Koreju nakon Kim Džong Una

Kimov nestanak došao je u veoma senzibilnom trenutku kada su pregovori sa SAD oko nuklearnog naoružanja već neko vreme u pat poziciji, zbog najverovatnije maksimalističkih zahteva sa obe strane.

Pored toga, ceo svet u ovom momentu fokusiran je na krizu sa korona virusom, za koji Severna Koreja tvrdi da nema zabeleženih slučajeva. U takvoj jednoj situaciji, postavlja se pitanje, kako bi regionalne ali i velike sile odreagovale na turbulencije u toj zemlji, koje bi neminovno nastale nakon Kimove smrti. 

Kim Džong Un na otvaranju fabrike veštačkog đubriva (foto: KCNA)

Izostanak direktnog političkog naslednika pokrenuo bi borbu za prevlast što bi moglo da preraste u državni udar. Borba za prevlast vodila bi sa sobom i borbu za kontrolu nad biološkim, hemijskim i nuklearnim naoružanjem.

Takva nestabilnost ne samo da ne bi odgovarala SAD, Južnoj Koreji i Japanu, već i Kini, koja Severnu Koreju vidi kao svog saveznika zbog toga što je tampon zona iza koje se nalazi 30 000 američkih vojnika i južnokorejski režim sa kojim Peking nema tako srdačne odnose.

Izostanak direktong političkog naslednika pokrenuo bi borbu za prevlast sto bi moglo da preraste u državni udar

Ovakav scenario na svu sreću izbegnut je ovoga puta, ali se iz poslednjeg Kimovog nestanka moraju izvući pouke za budućnost. Južna Koreja, SAD i Kina moraju imati jasan plan po pitanju pogleda na Severnu Koreju nakon Kim Džong Una. Najpre kada je reč o nuklearnom naoružanju, koje nikako ne bi smelo da padne u nesigurne ruke.

Kako ne bi došlo do direktne kolizije lideri ovih zemalja trebali bi da imaju usaglašenu politiku po tom pitanju. Ostaje pitanje koliko je tako nešto realno očekivati. Neka nova kriza u budućnosti će nam takav odgovor najbolje dati.

Kategorije:Geopolitika

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *