Nakon  više od nedelju dana, koliko je prošlo od iranskog obaranja izviđačke bespilotne letelice RQ-4 BAMS-D, američki višenamenski stelt borbeni avioni pete generacije F-22 Raptor poslati su na Bliski istok. U vazduhoplovnu bazu Al Udejd u Kataru šest Raptora sletelo je 27. juna po prvi u tu zemlju.

F-22 Raptor u bazi Moron u Španiji uočen između 25. i 26. juna (foto: DM Parody)

Avioni pripadaju 192. lovačkom vingu Vazduhoplovne nacionalne garde Virdžinija smeštenom u bazi Langley. Iz pomenute baze poletelo je ukupno devet F-22 koji su između 25. i 26. juna prvo sleteli u vazduhoplovnu bazu Moron u Španiji. 

Zajedno sa četiri tankera KC-10 Extender („zlatni“ 51, 52, 61, 62) i jednim KC-135 Stratotanker („zlatni“ 54) šest Raptora uputilo se iz Morona preko Mediterana ka Bliskom istoku, odnosno katarskoj bazi Al Udejd. Ostala tri zbog tehničkih problema zadržana su u Španiji. Dva aviona poletela su prethodno, ali su se ubrzo vratila, dok jedan uopšte nije poleteo.

Uprkos tehničkim anomalijama koje su se pojavile, pretpostavlja se da će ostatak aviona u narednom periodu biti prebačen u Katar.

Sletanje Raptora u vazduhoplovnu bazu Al Udejd u Kataru (foto: USAF)

Može se reći da tehnički problemi na Raptorima prilikom relociranja unutar 192. lovačkog vinga nisu novost. Ukupna operativnost ovih aviona u ovom trenutku se nalazi na veoma niskom nivou, što je nedavno priznalo i Ratno vazduhoplovstvo. Raptori, kojih ima ukupno oko 186, ove godine neće dostići 80 % prosečne ispravnosti, koliko je Pentagon propisao ne samo za ovaj tip aviona već i za F/A-18 Hornet, mornarički F/A-18E/F Super Hornet,  F-35 i F-16 Viper.

Raptori na Bliskom istoku

Najmanje šest Raptora godinama je imalo prisustvo na Bliskom istoku. Još 2013. godine ovi avioni poletali su na zadatak iz baze Al Dafra u Emiratima, kako bi štitili bespilotne letelice MQ-1 Predator od iranski aviona. Okidač za ovu pratnju bio je pokušaj iranskog jurišnika Su-25 da obori Predatora krajem 2012. godine

Raptori su bili aktivni u Siriji od momenta pokretanja operacije „Odlučujući odgovor“ protiv Islamske države. Njihovi zadaci svodili su se na lovačku pratnju, ali i bombardovanje ciljeva sa precizno vođenim bombama odnosno sa JDAM.  Ovi avioni često su leteli oko Hasake, na severozapadu Sirije, koja je pod kontrolom Kurda, a gde su, takođe, skoncentrisane američke specijalne snage.  

Poslednji put Raptori su na Bliskom istoku bili krajem 2018. godine. Umesto njih SAD su u UAE  poslale F-15C Eagle, a u aprilu ove godine u turbulentni bliskoistočni region sleteo je i određen broj aviona F-35A. U maju su u Al Udejd sletela četiri strateška bombardera B-52H, dok je mesec dana kasnije u Al Dafru došla jedna eskadrila aviona F-15E Strike Eagle.  

Demonstracija sile, ali ne i priprema za rat

Američko grupisanje borbenih aviona u pomenutom regionu odgovor je na pojačane tenzije sa Iranom. SAD su se u maju prošle godine povukle iz nuklearnog sporazuma sa Iranom čije su potpisnice bili i Kina, Rusija, Francuska, Nemačka, Velika Britanija i Evropska unija. 

Od tada su SAD zauzele prilično oštriju politiku prema Iranu, što se ogledalo kroz uvođenje novih sankcija, a u poslednje vreme kulminiralo pojačanim prisustvom američkih borbenih aviona i najavom dolaska najmanje 1500 vojnika na Bliski istok. Obaranje američke bespilotne letelice samo je posledica zaoštrene politike između dveju zemalja.

Sletanje Raptora u vazduhoplovnu bazu Al Udejd u Kataru (foto: USAF)

Ipak, jedna i druga strana svesne su da bi potencijalni sukob bio poguban ne samo za njih, već i za čitav Bliski istok. Stoga, raspoređivanje Raptora ne treba da znači pripremu SAD za vazdušne udare na Iran, već više demonstraciju sile.

Takođe, pojedini militaristički potezi Trampa prema Iranu mogu se tumačiti i kao neki vid političkog marketinga, s obzirom da sadašnji predsednik želi po svaku cenu da dobije još jedan mandat.  

Sasvim sigurno možemo reći da do direktnog sukoba neće doći i da će SAD isključivo kroz sankcije gledati da dovedu Iran za pregovarački sto i tako izdejstvovati novi nuklearni sporazum. Teheran, kako trenutno stvari stoje, ne želi bilo kakve pregovore sa Vašingtonom sve dok se ne ukinu sankcije. Stoga, ne deluje da će u skorije vreme doći do normalizacije bilateralnih odnosa.

Kategorije:Odbrana

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *