Odnosi između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze ponovo su eskalirali nakon razmene vatre koja se dogodila u ponedeljak. Do sukoba je došlo nakon što je sa teritorije Gaze lansirana raketa koja je pala na selo Mišmeret, nekih 32 km severno od Tel Aviva. Tom prilikom, povređeno je sedmoro ljudi koji su ubrzo hospitalizovani. 

12 sati kasnije, Izraelsko ratno vazduhoplovstvo (IAF) u znak odmazde pokrenulo je vazdušne napade po ciljevima Hamasa širom Gaze. Među metama našao se i komandni centar Hamasa. Prema palestinskim izvorima u bombardovanju je povređeno sedmoro ljudi. 

Helikopter Apache iznad Gaze 25. marta (foto:AFP)

Premijer Benjamin Netanjahu skratio je svoju posetu SAD prilikom koje je predsednik Tramp potpisao dokument o priznanju suvereniteta Izraela nad Golanskom visoravni, koju je Izrael okupirao 1967. godine.

Ipak, uprkos skraćenoj poseti, Netanjahu se odlučio da akciju protiv Hamasa pokrene dok je još boravio u Vašingtonu. On je iz takozvane Bler kuće, gde su smešteni državnici koji dolaze u posetu američkim predsednicima nadgledao vazdušne udare.  

Izraelsko bombardovanje Gaze 25. marta (foto: AFP)

Ubrzo je nakon izraelskog bombardovanja usledio baraž sa teritorije Gaze. Na Izrael je ispaljeno ukupno 30 raketa i minobacačkih granata, koji su uglavnom presretnutni uz pomoć protivvazdušnih sistema Iron Dome.

Izraelsko bombardovanje Gaze 25. marta (foto: AFP)

Kao dodatni odgovor, Izraelsko ministarstvo odbrane donelo je odluku o razmeštanju pešadijske i oklopne brigade, kao i rezervista iz sastava specijalnih snaga po obodima Pojasa Gaze. A zabeleženo je još vazdušnih udara.

Egipat, koji posreduje između Hamasa i Izraela, uspeo je da izdejstvuje prekid vatre. Obe strane već duže vreme teže da izbegnu veći sukob poput onog iz 2014. godine, kada je rat trajao punih 50 dana.

Jedan od glavnih razloga zbog čega politički i vojni establišment u Izraelu izbegava sveopšti sukob sa Hamasom jesu parlamentarni izbori zakazani za 9. april.

Takođe, ne treba izbaciti iz vida i činjenicu da se mesec dana kasnije, u maju, održava Evrosong. Svaka eskalacija sukoba bi mogla da dovede do otkazivanja ove najveće muzičke manifestacije.

Šta se dešava unutar Hamasa?

Ono što je posebno zanimljivo za celokupan incident koji se zbio u ponedeljak, jeste Hamasova tvrdnja da je raketa lansirana greškom na Izrael.

Identična izjava usledila je i 14. marta kada su iz Gaze poletele dve rakete.  Tada je Hamas tvrdio kako je rakete aktivirao grom. U ovakve tvrdnje teško je poverovati, jer je malo verovatno da je grom mogao da aktivira dve rakete odjednom.  

Sve ukazuje na to da iza ovih napada stoji vojni ogranak palestinskog pokreta Hamas, poznatiji kao Iz ad-Din al-Kasam brigada. Neslaganja između političkog i vojnog dela prisutna su već duže vreme zbog različitog gledišta po pitanju rešavanja spornih pitanja sa Izraelom.

Pripadnici Iz ad-Din al-Kasam brigade u Gazi (foto: Times of Israel)

Politički ogranak na čelu sa Ismail Hanijehom pokušava kroz medijaciju Egipta da dođe do rešenja sa Izraelom po pitanju blokade Pojasa Gaze, koja je dovela do ozbiljne ekonomske krize i masovnih protesta na tom delu teritorije. Na drugoj strani, Kasam brigada otvoreno se protivi bilo kakvim pregovirma sa Izraelom i zalaže isključivo za vojno rešenje.  

Tel Aviv je sasvim sigurno svestan kompleksne situacije koja se zbiva unutar Hamasa. Ukoliko bi politički establišment na čelu sa Hanijehom, Sinvarom i Muda Abu-Marzukom postigao nekakav dogovor sa Izraelom, jasno je da bi Kasam brigada Muhameda Dajfa radila na sabotiranju lansirajući rakete.

Vojni ogranak mogao bi u potpunosti da preuzme kontrolu nad Hamasom, što bi onemogućilo bilo kakav politički dogovor sa Izraelom po pitanju blokade granice.

Sveopšti rat između Hamasa i Izraela ovaj put je izbegnut. Međutim, ukoliko Kasam brigada preovlada unutar Hamasa, četvrti po redu rat sa Izraelom od 2007. godine čini se neizbežnim u bliskoj budućnosti.

Kategorije:Sukobi u svetu

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *