Lider takozvane Islamske džave na području Avganistana i Pakistana (ISIS-K), Abu Sajed Bažauri, ubijen je navodno u vazdušnom napadu u istočnom delu avganistanske provincije Nangarhar. Ovu infromaciju objavio je avganistanski Nacionalni direktorat za bezbednost čiji čelnici tvrde da je Bažauri ubijen u okrugu Khogjani koji pripada Nangarharu.

Lokacija napada na Bažaurija

Do sada nije poznato ko stoji tačno iza navodne likvidacije, s obzirom da su pomenutu oblast nadletale i bombardovale ne samo koalicione snage, već i avganistansko ratno vazduhoplovstvo. Pored Bažaurija u bombardovanju je ubijeno još 10 visoko pozicioniranih pripadnika ove terorističke organizacije koja teži da uspostavi svoje uporište u srednjoj Aziji.

Povodom navodne smrti lidera, ISIS-K se nije oglašavao, dok bi SAD i NATO komanda u Avganistanu tek trebale da izađu sa informacijama i konačnom potvrdom.

Svi likvidirani emiri

Ukoliko bi došlo do potvrde, bio bi to četvrti  po redu likvidirani lider ISIS-K u poslednjih 25 meseci. U julu 2016. u oblasti Ačin, SAD su ubile u vazdušnom napadu prvog emira, poznatijeg kao Hafiz Sajed Kan. Zajedno sa grupom bivših pripadnika pakistanskih talibana 2014. zakleo se na vernost lideru Islamske države Abu Bakr al Bagdadiju i formirao takozvani Vilajat Korasan koga bi pored Avganistana trebalo da čine okolne oblasti u srednjoj Aziji. Hafiz je bio poznat po seriji napada koje je predvodio protiv avganistanske vojske i NATO vojnika, kao i po brutalnosti nad domaćim stanovništvom u Nangarharu.

Drugi po redu lider Abdul Hasib ubijen je isto u Nangarharu 2017. godine u zajedničkoj operaciji u kojoj je učestvovalo 50 američkih rendžera i 40 avganistanskih komandosa iz jedinice Ktah Khas. U dolinu Mohomad specijalci su dopremljeni helikopterima, gde je bitka sa militantima ISIS-K trajala oko tri sata, u kojoj su stradala dva američka vojnika. Bitka se, inače, odigrala u blizini mesta gde su SAD iz aviona C-130 na kompleks tunela ISIS-K po prvi put bacile bombu GBU-43/B, poznatija kao “Majka svih bombi” .

Abu Sajed Bažauri

Nakon Hasibove smrti, na čelo ISIS-K došao je Abdul Rahmah Ghaleb koji je bio svega četiri meseca na “tronu”. Njegovu dalju vladavinu prekinule su SAD koje su ga likvidirale u vazdušnom napadu u Kunaru.

Ko je ISIS-K?

Formiranjem  ogranka Korasan u januaru 2015, inače starog imena za Avganistan i okolone oblasti, Islamska država prvi put je proširila svoje prisustvo izvan arapskih zemalja. Za samo nekoliko nedelja njihovo prisustvo zabeleženo je u provincijama Helmad, Zabul, Logar, Nangarhar i Farah. Veruje se da je na početku osnivanja ISIS-K brojao nekoliko stotina članova, čiji su kor činili bivši pripadnici talibana, najvećim delom iz Pakistana. Jedan broj njih čine i bivši članovi Islamskog pokreta Uzbekistana. Zbog revoltiranosti prema svojim bivšim saborcima, otuda, njihov glavni cilj od starta bio je isteravanje talibana iz gore pomenutih provincija, kao i njihovo povezivanje.

Provincije u kojima je Islamska država prisutna u Avganistanu.

Pored pokušaja da se što više prošire na jugu i istoku Avganistana jedan od proklamovanih zadataka je dalje širenje u srednjoj Aziji i sve veće povezivanje  sa Čečenima i Ujgurima u Kini.

Otuda potiče zabrinutost, najpre, Rusije za koju se spekuliše da već nekoliko godina naoružava talibane kako bi se sprečilo prelivanje ISIS-K u zemlju. Zbog prisustva militanata u pograničnoj provinciji Farah, zabrinutost za ISIS-K deli i Iran koji, takođe, navodno potpomaže talibane u obračunavanju sa Islamskom državom.

Tačan broj pripadnika teško je utvrditi, pa tako cifre variraju od 1000 do 5000 militanata. U nizu operacija koje su vodile ne samo koalicione i avganistanske snage, već i talibani ubijeno nekoliko stotina članova, što ih je dalje nateralo na povlačenje iz mnogih oblasti. Dovođenje u defanzivni položaj u mnogim situacijama, dovelo ih je da menjaju taktiku pa se tako prešlo na tip gerilske borbe, u vidu miniranja lokalnih putev i bombaških napada.

Neki od njih izvedeni su upravo u Kabulu, kao npr. u julu 2016. gde je stradalo 80 ljudi, u novembru iste godine, izveden je napad na šiitsku džamiju u kojoj je poginulo 30 ljudi.  Bombaške napade ISIS-K je vršio i u Pakistanu, gde su ponovo glavna meta bili šiiti.

ISIS-K ostaje značajna pretnja

Možemo reći da će budućnost ISIS-K velikim delom zavisiti od dalje sudbine Islamske države u Siriji i Iraku s obzirom da se znatan deo novca upravo slivao iz ovih zemalja. Od početka nastanka Islamske države, pa i Al Kaide pre nje, Avganistan je bio pogododno tlo za njihovo ukorenjivanje, zbog nedostatka kontrole centralne vlasti nad većim delom zemlje.

Uspon Islamske države u Siriji i Iraku vukao je za sobom i uspon ISIS-K u Avganistanu. Dobri delom zato što je finansijska potpora dolazila upravo iz tih zemalja. Kako su rasli gubici teritorija, koje su militanti držali u arapskim zemljama, tako se sve više osećao pritisak na ISIS-K.

To se posebno moglo primetiti u likvidaciji čak tri(bez uključivanja poslednjeg do zvanične potvrde) lidera od njihovog osnivanja. Ipak, uprkos ovom „obezglavljivanju“ čini se da će ISIS-K uspevati da se održi kao značajna pretnja, ne samo za Avganistan, već i za čitavu srednju Aziju, odakle joj redovno pristižu borci.

Kategorije:Sukobi u svetu

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *