Beringovo more ovih dana poprište je velike  pomorske vojne vežbe koju izvodi Vojno-pomorska flota Ruske Federacije pod kodnim nazivom „Okeanski štit-2020“.

Pomorska vojna vežba nadomak Aljaske (foto:MORF)

U ove „ratne igre“ nadomak Aljaske uključeno je više od 50 ratnih brodova i oko 40 borbenih aviona. Pored njih, ruska Pacifička flota poslala je i raketnu krstaricu Varjag , ali i nuklearnu podmornicu K-186 Omsk, klase Oskar. Ova podmornica lansirala je protivbrodske rakete P-700 Granit koje su uspešno pogodile metu na daljini većoj od 450 km, dok je krstarica Varjag lansirala rakete Vulkan.

Isplovljavanje Omska Rusija je označila kao rutinsku proveru podmornice, iako je neusmnjivo prvenstveni cilj bio pokazivanje njene spremnosti da uspešno deluje u sadejstvu sa brodovima i borbenim avionima u tom strateški važnom regionu.

Pomorska vojna vežba nadomak Aljaske (foto:MORF)

Pune četiri godine trajala je opsežna modernizacija višenamenske podmornice Omsk. Modernizacija je završena 2019. godine, što je obezbedilo da može biti naoružana raketama Cirkon, Kalibr i Oniks. Brzina podmornice iznosi 32 čvora i može ploviti na dubini do 600 metara.

Na test je stavljena i obalska straža koja je sa poluostrva Čukči lansirala krstareće rakete Oniks sa obalskog sistema K-300P Bastion-P,  koje su uspešno pogodiile mete na daljini od 230 km u Anadirskom zalivu.  

Reč je o najvećoj pomorskoj vežbi u toj oblasti još iz period Sovjetskog saveza

Celokupna vežba održava se u međunarodnim vodama, čime se izbeglo narušavanje teritorijalnog integriteta, prvenstveno SAD. Američka obalska straža kontaktirala je Aljasku komandu u zajedničkoj bazi Elmendorf-Richardson, koja je potvrdila da su brodovi tamo bili u okviru unapred planirane ruske vojne vežbe i koja je bila poznata nekim američkim vojnim zvaničnicima

Lokacija podmornice Omsk tokom vežbe

Uzimajući u obzir veliki broj plovila, kao i vazduhoplova reč je o najvećoj pomorskoj vežbi u toj oblasti još iz perioda Sovjetskog Saveza.  Glavni razlog njihovog održavanje predstavlja težnja Rusije da pojača svoje prisustvo u arktičkom regionu koji je bogat prirodnim resursima, čija se vrednost procenju na oko 30 triliona dolara.

Rusko pripajanja Krima i celokupna kriza na istoku Ukrajine dovela je odnose između Rusije i zapadnih zemalja na najniži nivo još od perioda Hladnog rata, što je bio jedan od glavnih razloga povećanja broja pomorskih i drugih vežbi širom Rusije.

Kategorije:Odbrana

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *