U trenutku zategnutih odnosa u Persijskom zalivu, obeležavanja godišnjice ubistva Kasema Sulejmanija, ali i kada Donald Tramp odbrojava svoje poslednje dane u Beloj kući, procenat obogaćenog uranijamu u Iranu dostigao je nivo koji nije viđen od 2015. godine.

Zaplenjeni tanker MT Hankuk Chemi (foto: AP)

Ovu informaciju Teheran je objavio u ponedeljak, u danu kada je iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) zaplenila tanker MT Hankuk Chemi sa 7,200 tona etanola pod zastavom Južne Koreje, zbog, kako je rečeno „zagađivanja Persijskog zaliva hemikalijama“.

Ukoliko se ovaj trend bude nastavio Teheran bi mogao u narednih šest meseci da dostigne planiranih 20%

Nastavak obogaćivanja uranijuma odgovor je na nedavno ubistvo vodećeg iranskog nukleranog naučnika Mohsena Farizadeha, koji je po svemu sudeći likvidiran od strane izraeleskih operativaca, uz sasvim sigurno odobrenje SAD. Koren problema seže u 2018. godinu, kada je Donald Tramp odlučio da se jednostrano povuče iz sveobuhvatnog nuklearnog sporazuma sa Iranom, potpisanog 2015. za vreme mandata Baraka Obame.

Satelitski snimak postrojenja Fordo

U nekadašnjoj bazi IRGC, podzemnom i dobro utvrđenom postrojenju Fordo za obogaćivanje uranijuma, iranski nuklearni naučnici napunili su centrifuge sa 130 kg nisko obogaćenog uranijuma. To im je omogućilo da po prvi put od 2015. dostignu procentualni nivo iznad dozvoljenih 3,67%.

Međunarodni posmatrači koji pomno prate iranske nuklearne aktivnosti istakli su da je u ovom momentu dostignut nivo od 4,1% uranijuma U-235, koji se obogaćuje u reaktorima američke proizvodnje, čije se prisustvo u Iranu beleži još od 1967. Ukoliko se ovaj trend bude nastavio Teheran bi mogao u narednih šest meseci da dostigne planiranih 20%.

Dostizanje pomenutog procenta najteži je deo prilikom obogaćivanja, dok se podizanje na 90%, koji omogućava pravljenje nuklearnog naoružanja, smatra bržim procesom. Međutim, raniji obaveštajni podaci pokazivali su da je Iran već sada u stanju da proizvede dve nuklearne bojeve glave, ukoliko to bude želeo. 

Centrifuge u postrojenju Natanz (foto: NYT)

Iranski zvaničnici oduvek su tvrdili da su njihove nuklearne ambicije bile usmerene u mirovne svrhe, a nikako u odbrambene. Ipak, nakon atentata na Farizadeha odlučeno je da se nastavi sa daljim nuklearnim programom, a ujedno se zapretilo da će međunarodni nuklearni posmatrači biti proterani do početka februara, ako SAD pod administracijom Džozefa Bajdena ne ukine sankcije, koje je njegov prethodnik nametnuo. 

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu reagovao je odmah na iranske aktivnosti, rekavši da nema sumnje da je dalje obogaćivanje uranijuma namenjeno isključivo u vojne svrhe. On je rekao da Izrael neće dozvoliti da ta zemlja proizvede nuklearno oružje i pozvao Trampa da razmotri napade na nuklearna postrojenja. 

Trampovo pokazivanje mišića

Nije tajna da je Donald Tramp nekoliko nedelja pre ubistva Farizadeha u ovalnoj sobi razgovarao sa državnim sekretarom Majk Pompeom i generalom Mark A. Milijem o eventualnoj intervenciji protiv Irana. Kao glavni cilj planirano je postrojenje Natanz, odakle su međunarodni posmatrači izvestili da su skladišta uranijuma 12 puta veća od dozvoljenog prema nuklearnom sporazumu.

Još od 2016. Tramp je tvrdio da Iran prikriva od javnosti određene aktivnosti, što je takođe koristio kao izgovor za intervenciju bilo u vidu sajber napada ili kroz bombardovanje postrojenja. Na kraju, ovaj kao i mnogi sastanci završili su se bez dogovora o intervenciji, ostavljajući van stola takvu mogućnost. 

Nije tajna da je Donald Tramp nekoliko nedelja pre ubistva Farizadeha razmatrao vojnu intervenciji protiv Irana

Da je na pomolu možda nova runda istovetnog razmatranja nagovestila su dva američka bombardera B-52 koja su u poslednjoj nedelji decembra preletela iznad Bliskog istoka. Bombarderi su poleteli iz vazduhoplovne baze Minot u Severnoj Dakoti i praćeni su od strane F-16. Ovo je bio treći po redu prelet B-52 u poslednjih 45 dana. Sedam dana ranije SAD poslale su u Persijski zaliv nuklearnu podmornicu USS Georgia, koja je u stanju da ponese 154 krstarećih raketa. Zajedno sa njom poslate su i krstarice USS Port Royale i USS Philippine.

Nosač aviona USS Nimitz (CVN 68) (Photo by Mario Tama/Getty Images)

Pentagon je, takođe, naredio da nosač aviona Nimitz ostane na Bliskom istoku u narednih 10 meseci. Američko pokazivanje mišića ima za cilj da prvenstveno odvrati Iran od eventualnog odgovora na prošlogodišnje ubistvo Sulejmanija. Umesto sveopšteg napada po američkim i izraelskim ciljevima na Bliskom istoku, Iran se očekivano odlučio za drugačiji vid odgovora, kroz dalje obogaćivanje uranijuma, ali i zaplenu južnokorejskog tankera.

Tramp će ipak gledati da ostane upamćen kao predsednik koji tokom svog mandata nije pokrenuo nijedan rat

Iako Izrael već godinama unazad zagovara vojnu intervenciju protiv Irana, malo je verovatno da će se tako nešto dogoditi u poslednjim nedeljama Trampove vladavine. Američke aktivnosti u Persijskom zalivu više su usmerene u pravcu zastrašivanja i pokazivanja sile. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pokušaće možda da poslednje dane Trampovog boravka u Beloj kući iskoristi za izvođenje tog dugo priželjkivanog poduhvata.

Međutim, Trampovi savetnici, a verovatno i on sam svesni su da bi to bila veoma riskantna odluka, koja se ne bi završila na bombardovanju nukleranih postrojenja. Ujedno, Tramp će ipak gledati da ostane upamćen kao predsednik koji tokom svog mandata nije pokrenuo nijedan rat.

Težak zadatak pred Bajdenom

Odlazeći Tramp ostaviće Bajdenu niz stvorenih problema sa Iranom tokom njegovog predsednikovanja. Bajden je u svojoj kampanji obećao da će se vratiti u okvire sporazuma iz 2015. godine, ali je naglasio da će proširiti neka ograničenja.

Povratak na staro biće težak poduhvat, a prva prepreka na tom putu je ko će prvi krenuti sa popuštanjem. Da li SAD sa popuštanjem sankcija koje su ekonomski potpuno izolovale Iran ili vlast u Teheranu sa prestankom rada na nuklearnom programu.

Bajden je obećao da će se vratiti u okvire sporazuma iz 2015. godine, ali je naglasio da će proširiti neka ograničenja.

Iran bi mogao da zahteva da se prethodno ukinu sve sankcije koje je Tramp nametnuo, što je malo verovatno. Postoji svakako mogućnost da Bajden ipak napravi prvi korak, koji bi mogao biti više simbolične prirode, kakve su ukidanje zabrane putovanja za građane Irana, pružanje pomoći u borbi sa Covid-19 i eventualno ublažavanje nekih ekonomskih sankcija.

Trenutno se svakako može reći da će Bajden raditi na tome da diplomatskim sredstvim proba da uspostavi bolje odnose sa Iranom. Taj put će biti bez svake sumnje izrazito težak, uzimajući u obzir četvorogodišnja trvenja za vreme Trampove vladavine. Iran bi isto tako morao da vodi do određene mere popustljivu politiku, ukoliko želi da se neke sankcije ukinu i da zemlja konačno krene put ekonomskog oporavka.

Tagovi:
Kategorije:Geopolitika

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *