Naizgled uobičajno subotnje jutro u okviru naftnih postrojenja Abkaik i Hurais na severoistoku Saudijske Arabije iznenada je prekinuo nalet nepoznatih letelica, koje su počele da se obrušavaju na Aramkove vitalne instalacije, jedne od najvećih naftnih kompanija u svetu.

Nepregledni gust crni dim koji se uzdizao iznad postrojenja ukazivao je na razornost ovog napada. Satelitski snimci načinjeni neposredno nakon eksplozija registrovali su crne mrlje u samom centru postrojenja Aramko.  Krstareće rakete i dronovi paralizovali su proizvodnju naftne do te mere da će biti potrebne nedelje da se povrate pređašnji proizvodni kapaciteti.

Satelistki snimak gustog dima iz rafinerije nakon napada

Procenjuje se da je proizvodnja na dnevnom nivou smanjena za 5,7 miliona barela, što je oko 5 % ukupne svetske proizvodnje nafte. 

Neposredno nakon talasa eksplozija, šiitska pobunjenička grupa Huti, koja se već više od četiri godine u Jemenu bori protiv koalicije predvođene Saudijskom Arabijom, preuzela je odgovornost za napad. U njihovom saopštenju rečeno je da su rafinerije napadnute sa 10 bespilornih letelica.

Lokacije napada

Međutim, ovakva izjava nadvila je sumnju nakon pojave satelitskih snimaka na kojima se jasno vidi 17 tačaka po kojima je izveden napad. Huti nisu u svojoj izjavi pominjali krstareće rakete, iako pojedine fotografije ukazuju na ostatke krstarećih raketa koje podsećaju na varijantu Kuds.

Ostaci, kako se sumnja krstareće rakete Kuds nakon napada (foto: twitter)

Istina, godinama unazad od početka građanskog rata, ova pobunjenička grupa koja nesumnjivo uživa ključnu podršku iz Irana, lansirala je svoje rakete i bespilotne letelice na Saudijsku Arabiju.

Među tim napadima bila su i ona na naftna i gasna postrojenja. Ovo je treći po redu napad u poslednja četiri meseca. Takozvana „Istok-zapad“ naftna polja bila su napadnuta sa dronovima 14.maja. U avgustu je vatri bilo izloženo naftno polje Šajbah, a sada Abkaik i Hurais.  

Poslednji napad na naftna postrojenja je bez premca bio najveći ne samo po svom obimu, već i po dosegu projektila odnosno dronova unutar teritorije Saudijske Arabije. 

Huti su uz pomoć Irana uspeli da znatno obogate svoj arsenal sa raznovrsnim raketama i bespilotnim letelicama velikog dometa. Uprkos tome, veruje se da Huti nemaju toliko sofisticirano naoružanje čiji se domet procenjuje na preko 1000 km.  

Satelitski snimak nakon napada u Huraisu (foto: Digital Globe)

Saudijska Arabija izašla je u ponedeljak sa izjavom da napad nije izvršen sa teritorije Jemena, kako Huti tvrde. Iako Rijad nije uperio prstom direktno prema Iranu, celokupna izjava ukazivala je na to da iza celog slučaja stoji upravo ta zemlja.  Portparol koalicionih snaga predvođenih Saudijskom Arabijom, pukovnik Turki al Maliki rekao je da istraga uveliko traje, ali da prvi rezultati ukazuju da se radi o iranskom oružju.

SAD optužile su Iran da stoji iza ovih napada, ali ne precizirajući da li ta država diretkno stoji iza toga. SAD, takođe, deli mišljenje Saudijske Arabije da napad nije izvršen iz Jemena. Uzdržanost Vašingtona da optuži Iran za neposredno lansiranje razoronog oružja dolazi najpre zbog toga što i dalje ne postoje jasni dokazi čija je ruka odgovorna. Tramp se u svom poznatom maniru na svom tviter nalogu oglasio da je njegova zemlja spremna za vojnu, akciju ukoliko se ispostavi da je Teheran odgovoran.

Napad izveden iz Iraka?

U svom ekskluzivnom izveštaju portal Middle East Eye (MEE) doneo je informaciju da je napad izvšen sa bespilotnim letelicama koje je lansirala šiitska milicija Hašd al Šabi sa juga Iraka. Ovaj navodni obaveštajni podatak izneo je irački obaveštajni oficir, koji je želeo da ostane anoniman.

Po njemu napada je izvšren kao odgovor na avgustovski izraelski vazdušni napad u Iraku, gde su meta bile pozicije šiitske milicije Hašd al Šabi. Ova milicija održava bliske veze sa Iranom i veruje se da ih ova država snabdeva sa raketa i raznovrsnim naoružanjem, uključujući i bespilotne letelice.

Sagovornik za MEE nije hteo da kaže iz kojih baza su dronovi navodno poleteli, ali je rekao da su leteli između 500-600 km. U tom slučaju, oni su morali da prelete iznad vazdušnog prostora Kuvajta.

Pojedini kuvajtski mediji izvestili su u subotu da je jedan dron viđen iznad palate Dar Salva u gradu Kuvajt, ali je teško potvrditi da li to ima veze sa bombardovanjem u Saudijskoj Arabiji.

Grad u dimu nakon napada (foto: AP)

Suočen sa medijskim glasinama i sve većim međunarodnim pritiskom, Irak je izašao sa saopštenjem negirajući da je njihova zemlja teritorija odakle je izvršeno bombardovanje. Irački premijer Abdel Abdul Mahdi mesecima pokušava da izbegne da njegova zemlja bude novi poligon za obračun regionalnih i globalnih igrača. 

Mahdi je svestan da bi uvlačenje Iraka u neki novi konflikt bilo potpuno pogubno, jer tu zemlju potresaju ekonomski i politički problemi još od svrgavanja Sadama Huseina 2003. godine. Kriza u Iraku u potpunosti je kulminirala ekspanzijom takozvane Islamske države, koja je u međuvremenu vojnički poražena, ali su posledice njenog prisustva jasno vidljive.

Irak ili Jemen?

Ostaje da se vidi sa koje strane je došao napad na saudijska naftna postrojenja. Uprkos iračkom negiranju, ne treba isključiti mogućnost da je napad upravo došao sa iračke strane.

Ukoliko pogledamo geografsku udaljenost, logika nalaže da je napad izveden pre iz Iraka nego iz Jemena. Udaljenost od mesta poletanja raketa ili dronova do rafinerije nije veća od 600 km, što može da potpadne u domet naoružanju koje se nalazi u posedu šiitskih milicija u Iraku. 

Sa druge strane, Jemen je od Abkaika i Huraisa udaljen više od 1200 km, čime se postavlja pitanje da li Huti imaju rakete, a pogotovo dronove tolikog dometa i takve preciznosti.  

Zaključak

Što se tiče uloge irana u celom slučaju, ova država je, ukoliko ne direktno umešana, onda je u najmanju ruku bila unapred obaveštena da će do napada doći. Samim tim, prećutno je sasvim sigurno takav napad odobren. Teheran je svestan da SAD  ne žele tek tako da budu uvučene u novi konflkt na Bliskom istoku i da je, kako vreme prolazi, njima azijski odnosno pacifički region oblast od strateškog interese.

Uzimajući to u obzir, malo je verovatno da će se Tramp, pogotovo pred izbore koji ga očekuju 2020. godine, upustiti u jednu takvu nesigurnu vojnu avanturu protiv Irana, koja se ne može završiti slanjem nekoliko stotina krstarećih rakete, kako smo to imali prilike da gledamo u Siriji. 

Ukoliko bi se ispostavilo da su za napad odgovorne neke šiitske milicije u Iraku, SAD bi mogle u tom slučaju da izvrše određene vazdušne napade po njihovim ciljevima. Takav scenario jedino je realan, jer bi se time na neki način pokazala odlučnost SAD da vojno deluje u kriznim momentima, što bi moglo da ide na ruku Trampu u svrhu predizborne kampanje.

Na drugoj strani, Saudijska Arabija je svesna da bez podrške SAD nije u stanju da uđe u još jedan rat koji bi je skupo koštao. Ova zemlja pokazala je ne samo nemoć da se izbori sa pobunjenicima u Jemenu, već i da zaštiti sopstveno stanovništvo od naleta projektila i dronova, uprkos posedovanju sofistiranih odbrambenih PVO sistema kakav je Patriot.   

Kategorije:Sukobi u svetu

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *