Svega nekoliko meseci nakon što su SAD poslale dodatne snage u Saudijsku Arabiju, iznenada je doneta odluka o njihovom povlačenju. Ipak, reč je samo o jednom delu raspoređenih trupa.

Dve baterije protivvazdušnog raketnog sistema MIM-104 Patriot povlače se sa saudijskih naftnih postrojenja, gde su prošle godine raspoređene nakon raketnih napada, za koje SAD optužuju Iran. Zajedno sa tehnikom, zemlju će napustiti i 300 američkih vojnika.  

Ne samo da je u toku povlačenje pojedinih snaga iz Saudijske Arabije, nego i sa Bliskog istoka. U prilog tome govori nedavno napuštanje dve eskadrile borbenih aviona i nekoliko desetina vojnika. Sa Bliskog istoka uskoro će biti povučene još dve baterije Patriota, a razmatra se i smanjivanje prisustva mornarice u strateški važnom Persijskom zalivu.

Prvenstveno, plan je bio da se sve četiri baterije povuku u martu. Međutim, do promene plana došlo je nakon napada šiitskih milicija na kamp Tadži u Iraku.    

Sistem Patriot na Bliskom istoku (foto:AP)

Pentagon ove poteze objašanjava kao rutinsku rotaciju sa idejom da se neka sredstva remontuju ili modernizuju. Čime su SAD pokušale da pošalju poruku svojim saveznicima na Bliskom istoku da i dalje ostaju posvećeni tom regionu, u cilju odbrane njihovih interesa.      

Ono što je posebno zanimljivo jesu izjave pojedinih američkih zvaničnika koji su istakli da je odluka o relokaciji Patriota doneta nakon procene administracije da Iran u ovom momentu ne predstavlja toliku pretnju po američke interese u tom regionu. Postavlja se pitanje, kako je Iran za tako kratko vreme od jedne od najvećih pretnji po SAD postao džava koja nije više toliki „kamen“ u američkoj cipeli na Bliskom istoku.

Američko-iranske tenzije

Zaoštravanje odnosa na relaciji Vašington-Teheran usledilo je neposredno nakon dolaska Donalda Trampa na vlast. Do kulminacije je došlo 2018. godine nakon odluke SAD da se povuku iz sveobuhvatnog nuklearnog sporazuma sa Iranom.

Sve češći raketni napadi na američke vojnike i njihove baze u Iraku od strane šiitskih milicija bili su logičan sled događaja. Iran je video Irak kao jedinstveni poligon gde bi mogao da se preko posrednika, svojih milicija, suprotstavi SAD i njihovoj sve oštrijoj politici usmerenoj ka njima.

Napad sa tri projektila i 18 bespilotnih letelica na saudijska naftna postrojenja Aramco u Abkaiku i Huraisu u septembru 2019. godine do danas nije do kraja rasvetljen. SAD tvrde da iza ovog dobro organizovanog napada stoji Iran. Iako vlasti u Teheranu, očekivano, negiraju bilo kakvu umešanost u ovaj slučaj.

Dalje geopolitičke prilike u svetu mogle bi predodrediti da povlačenje u budućnosti bude značajno veće

Dok se plamen i gusti dim uzdizao iznad naftnih postrojenja, jemenska šiitska grupa Huti preuzela je odgovornost za ovaj napad, želeći tako da pokaže svoju moć, odnosno sposobnost da deluje daleko izvan matičnih granica. Međutim, Huti u svom sastavu nemaju rakete ni bespilotne letelice dometa preko 1200 km. Stoga, logika nalaže da je napad izveden pre iz Iraka ili čak Irana.

Grad u dimu nakon napada na Aramkova postrojenja (foto: AP)

Kako bi se sprečio sličan scenario, SAD odlučile su krajem prošle godine da pošalju dodatne baterije Patriota, u cilju zaštite naftnih postrojenja Aramco koje dnevno proizvode 5 % od ukupne svetske nafte. Sa njima, u vazduhoplovnu bazu Princ sultan stigli su tada i borbeni avioni F-15E iz sastava 494. ekspedicione lovačke eskadrile koji su od tada redovno obavljali vazduhoplovne zadatke iznad Iraka i Sirije.  

Dodatno jačanje prisustva SAD na Bliskom istoku, ovoga puta u Iraku, usledilo je početkom ove godine nakon američkog atentata na iranskog komandanta Iranske revolucionarne garde  Kasem Sulejmanija i odgovora Irana lansiranjem 8 balističkih raketa na vazduhoplovnu bazu Al Asad. Slanje Patriota u Irak imalo je za cilj da zaštiti američke vitalne instalacije u toj zemlji koje do tada nisu imale odekvatnu protivvazdušnu zaštitu.

Zaključak

Iz svih pomenutih razloga, Trampova iznenadna odluka da se povuku neke snage dolazi kao prilično iznenađenje. Neki u ovom potezu vide određeno zaoštravanje odnosa između SAD i Saudijske Arabije zbog smanjenja cene nafte. Saudijski porast proizvodnje nafte i obaranje njene cene usrled pandemije korona virusa republikanci su oštro osudili zbog izazivanja nestabilnosti na tržištu nafte.

Senatori u okviru republikanaca zapretili su da će se Saudijska Arabija suočiti sa ozbiljnim posledicama u vidu američke vojne podrške i uvođenju trgovinskih restrikacija, ukoliko ne promeni trenutnu politiku po pitanju nafte.  

Princ sultan vazduhoplovna baza (foro: WSJ)

Uprkos trenutno uzdrmanim odnosima, SAD zadržaće vitalne snage na tlu Saudijske Arabije. Prisustvo u strateški važnoj bazi Princ sultan u ovom momentu se ne dovodi u pitanje. U njoj će ostati 2500 američkih vojnika i dve baterije Patriota. Ne dovodi se u pitanje ni prisustvo jedne baterije PVO sistema THAAD koji je u stanju da obori balističke rakete na velikim visinama.

Neki u ovom potezu vide određeno zaoštravanje odnosa između SAD i Saudijske Arabije zbog smanjenja cene nafte

Tako će na Bliskom istoku ostati više od 12 baterija Patriota i jedna THAAD. Praznina nastala američkim povlačenjem sa naftnih postrojenja biće najverovatnije popunjena raspoređivanjem saudijskih MIM-104 PAC-3.

Iako je reč o skromnom američkom povlačenju sa Bliskog istoka, dalje geopolitičke prilike u svetu mogle bi predodrediti da ono u budućnosti bude značajno veće. Posebno ako se uzme u obzir nova američka odbrambena strategija koja ne predviđa Iran kao ključnu pretnju po nacionalnu bezbednost, već Rusiju i Kinu.

Kategorije:Geopolitika

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *